Stežu se remeni, tresu se krune: Što se to događa u Švedskoj i zašto odjednom svi žele njihove polovne automobile?

Švedska je jedna od većih europskih ekonomija. BDP im je oko 585 milijardi eura, to je negdje u rangu Belgije i Irske. Švedska ima oko 10.5 milijuna stanovnika, a BDP po glavi stanovnika joj je oko 55,873 eura. To je u samom vrhu Europske unije - Švedska je na 5. mjestu, a ispred nje su samo Nizozemska, Danska, Irska i Luksemburg. Za komparaciju, Hrvatska je na obrnutoj strani ove ljestvice, 4. od dna, s BDP-om po glavi stanovnika od 18,413 eura (lošije su samo Poljska, koja ima za samo sto eura manji iznos, i Rumunjska s 15.8 tisuća eura i Bugarska s 13.7 tisuća eura)

Kako je onda moguće da Švedsku uopće spominjemo u kontekstu "stezanja remena" - nije li to neugodna praksa gotovo ekskluzivno rezervirana za južne i istočne EU članice, a ne za bogati sjever?

No, i Švedska ima svoje ekonomske probleme, kako ćemo uskoro i vidjeti, a tiču se njenih odluka koje sežu dva desetljeća unatrag.

Jedan faktor koji možda ne radi za Švedsku u ovom trenutku je činjenica da ona još uvijek koristi svoju nacionalnu valutu, krunu, a ne euro.

Ostalo je samo još sedam članica Europske unije izvan eurozone, a one su Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i - Švedska. One nastavljaju koristiti vlastite nacionalne valute, iako su sve osim Danske obvezane pridružiti se nakon što ispune kriterije konvergencije eura. Naime, Danska je ranije za sebe ispregovarala izuzeće iz Sporazuma u Maastrichtu, 2000. Vlada je održala referendum o uvođenju eura koji je poražen s 53,2% glasova protiv i 46,8% glasova za.

Ali zar nije i Švedska imala referendum o uvođenju eura? Da, imala je, 2003. godine. 42.02% je bilo za, 55.91% protiv. Ali za razliku od Danske nema izuzeće? Da, tako je, Švedska nije uspjela ispregovarati to i zato se od nje, pravno gledano, očekuje da zamijeni krunu s eurom. A kad će to biti? Tko zna. Švedska trenutačno prakticira monetaranu politiku "izbjegavanja" tog pitanja. Naime, jedan od uvjeta za članstvo u eurozoni je dvogodišnje članstvo u ERM II (Europski tečajni mehanizam), a Švedska je odlučila jednostavno ne pridružiti se ovom mehanizmu (tvrdeći da to za zemlje EU-a nije obavezno) koji bi vezao švedsku valutu za euro u zoni ±2,25%. Dakle, to znači da švedska kruna (SEK) se slobodno kreće zajedno s drugim valutama, nije vezana ni sa čime. To može biti dobro, ili loše, ovisi kako za koga.

U ranijim tekstovima na ovu temu govorili smo dosta o tome kome odgovara slaba, a kome jaka nacionalna valuta (vidi: Što su to valutni ratovi i zašto mogu biti pogubni: Zbog čega neke zemlje namjerno žele smanjiti vrijednost svoje valute? Koje su prednosti, a koje opasnosti upuštanja u takvu operaciju?). Ponovimo samo ključno - slaba domaća valuta uvijek ide na ruku izvoznicima jer postaju konkurentniji na stranom tržištu. No, u isto vrijeme uvoz u zemlju postaje skuplji.

Pojednostavljeno, to bi značilo ovo: stanovnicima Švedske strani proizvodi postaju sve skuplji kako njihova valuta gubi na vrijednosti, ali zato su izvoznici (dakle, veliki biznis) jako zadovoljni.

A tko su veliki švedski izvoznici? Neke kompanije sigurno znate: IKEA, Volvo, H&M, Ericsson, Electrolux, ali i gigant streaming glazbe - Spotify.

I što se događa sa švedskom valutom? Kako smo i sugerirali s "krunama koje se tresu", domaća valuta je u strmom padu.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.