Ustavne promjene predsjednika Vladimira Putina vjerojatno će mu biti sredstvo za ostanak na vlasti nakon što mu završi mandat. Još nije odlučio kakvu će funkciju zauzeti nakon 2024. Najvjerojatnije će postati predsjednik Državnog vijeća, predsjednik Vijeća sigurnosti ili premijer. Izmjene i dopune Osnovnog zakona i prateći raspored osoblja namijenjeni su zadovoljenju društvenih potreba za promjenama. U procesu transformacije elektroenergetskog sustava, Putin će biti vrlo aktivan u vanjskoj politici.
U svom godišnjem obraćanju Saveznoj skupštini (dvije ruske kombinirane kuće parlamenta) 15. siječnja, Putin je najavio ustavne promjene i veću socijalnu pomoć građanima. Ubrzo nakon svog govora, premijer Dmitrij Medvedev podnio je ostavku, a Mihail Mišustin postao je novi šef vlade. Odlučeno je da će ruski državljani biti zatraženi za njihovo mišljenje o ustavnim promjenama na izborima za cijelu državu (a ne na referendumu) zakazanim za travanj. Te ustavne i kadrovske promjene treba tumačiti kao postavljanje temelja za novi model moći u Rusiji kada Putinov posljednji mandat na mjestu predsjednika završi 2024. godine.
Putinovi glavni prijedlozi tiču se odnosa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Planira se povećati kontrola središnjih državnih tijela nad lokalnim vlastima, što znači daljnju centralizaciju države. Predlaže se uključivanje Državnog vijeća u sustav ustavne vlasti. Državno vijeće zastupaju predsjedavajući (iako ga po službenoj dužnosti usmjerava predsjednik), šefovi oba doma parlamenta, visoki dužnosnici, guverneri i čelnici stranaka. Do sada je njegova uloga bila savjetodavna, ali prema novim odredbama ustava, njegova funkcija bit će 'osigurati koordinirano funkcioniranje i suradnju državnih vlasti, definirajući glavna područja unutarnje i vanjske politike i prioritetna područja društvenog i ekonomskog razvoja države'. Ustav će također uključivati načelo prvenstva Temeljnog zakona nad odlukama međunarodnih tijela (poput Europskog suda za ljudska prava). Nadležnosti Vijeća Federacije (gornjeg doma parlamenta) bit će proširene. Imat će pravo savjetovati se s predsjednikom o imenovanju šefova sigurnosnih službi. Moći će ukloniti suce Ustavnog suda i Vrhovnog suda na zahtjev predsjednika. To će povećati kontrolu vlasti nad pravosudnim sustavom. Te promjene neće utjecati na predsjednikovu ključnu poziciju u sustavu vlasti, jer će Duma (donji dom) na zahtjev predsjednika i dalje odobriti premijera. Šef države nastavit će postavljati prioritete u aktivnostima vlade, čije će članove moći razriješiti.
Izmijenjeni ustav trebao bi uvesti dodatna ograničenja u vršenju javnih funkcija. Predsjednik može biti ruski državljanin koji ima stalni boravak u Rusiji posljednjih 25 godina (trenutno, prebivalište je 10 godina), koji nema državljanstvo druge zemlje ili pravo prebivanja u drugom mjestu. Iz ustava je uklonjeno pravilo da predsjednik može obnašati najviše dva uzastopna mandata. Zabrana dvojnog državljanstva i prava boravka u inozemstvu odnosit će se i na članove vlade, sve parlamentarce i predstavnike lokalnih vlasti. Stroža pravila o dvojnom državljanstvu odgovor su na očekivanja ruskog društva i bave se kritikom da neki dužnosnici uživaju razne strane privilegije poput posjedovanja imovine ili obrazovanja djece izvan Rusije. Izmjene i dopune Temeljnog zakona usvaja parlament, a zatim ih se stavlja na nacionalno glasanje. Putin pretpostavlja da stupanje na snagu izmijenjenog ustava ovisi o njegovom uspjehu na sljedećim izborima. Ruske vlasti odlučile su se za novi mehanizam glasanja u cijeloj državi zbog straha od male izlaznosti. Da bi bilo obvezujuće, glasanje zahtijeva najmanje 50 posto izlaznosti građana s pravom glasa.
Prijedlozi će ruskoj političkoj eliti značiti da će Putin ostati jamac trenutne ravnoteže snaga i sustava političkih i poslovnih odnosa. Istodobno, oni imaju za cilj izbjeći ponavljanje situacije između 2008. i 2012. godine, kada je promjena političke pozicije Putina i Medvedeva donijela kritike i demonstracije tisuća Rusa. Zbog toga je Putin najavio da će njegove ustavne promjene biti stavljene na javno glasanje. Prema istraživanju javnog mnijenja, objavljenom 9. prosinca 2019., 68 posto Rusa podržava izmjenu Temeljnog zakona, a 17 posto je protiv. Među Putinovim ciljevima je povećati potporu vladajućoj stranci Ujedinjena Rusija (2019. stranku je podržalo samo 32,2 posto Rusa, što je najniža razina podrške od 2006.) i povećati vjerodostojnost kandidata prije izbora u Dumi zakazanih 2021. Putinovi prijedlozi trebaju biti obnovljeni oblik društvenog ugovora u kojem vlasti izvode političke promjene koje su im povoljne u zamjenu za obećanje učinkovite socijalne države.
Ustavne promjene popraćene su najavom novih socijalnih davanja. Mišustinova zadaća bit će provedba ambicioznih ekonomskih reformi, uključujući veću financijsku potporu obiteljima za odgoj djece (kao sredstvo zaustavljanja prirodnog opadanja stanovništva). Mišustinovo iskustvo na čelu Savezne porezne službe koristi se za učinkovito upravljanje socijalnim plaćanjima za obitelji i investicijskim olakšicama za ruske poduzetnike. Kao narodni organ vlasti, uloga vlade bit će poboljšati imidž ruskih vlasti u javnosti. To je odgovor na kritike opozicije povezane s ekonomskom stagnacijom u Rusiji, ali je i pokušaj izbjegavanja socijalnih nemira. Prema centru Levada, potencijal za prosvjede u ruskom društvu iznosi od 20 do 25 posto, a glavni razlozi su niske plaće i socijalna davanja, zatvaranje medicinskih ustanova i smanjenje proračuna.
Promjene koje je predložio Putin ne daju konačan odgovor na pitanje kakav će model moći funkcionirati u Rusiji nakon 2024. Predsjednik predlaže da se rasprši centar za donošenje odluka, zahvaljujući kojem će stvarna moć biti dodijeljena njegovoj osobi, a ne određenoj ustanovi. Najvjerojatnija opcija je da formalizira svoj utjecaj na Državno vijeće (koje bi trebalo ojačati) postajući stalnim predsjednikom pojačanog Državnog vijeća. Bit će to dupliranje prijenosa moći kakvu smo vidjeli nedavno u srednjoazijskim državama. Drugi scenarij je Putinovo preuzimanje uloge stalnog predsjednika reformiranog Vijeća sigurnosti (SC). Baš kao u slučaju Državnog vijeća, predsjednik trenutačno usmjerava Upravni odbor po službenoj dužnosti, ali moguće je u budućnosti tu ulogu podrediti neovisnom predsjedniku. Takav postupak ne bi bilo teško provesti. Putin je upravo stvorio mjesto potpredsjednika Vijeća sigurnosti za Medvedeva. Obje varijante, međutim, nose rizik da će Putin izgubiti vodeću poziciju u zemlji i izgubiti kontrolu nad budućim predsjednikom. Treća je opcija da Putin preuzme dužnost premijera, što bi mu omogućilo upravljanje svakodnevnim upravljanjem ruskom državom. Međutim, ovo rješenje ponovilo bi scenarij od 2008. do 2012., te moglo dovesti do demonstracija u znak protesta. Uz to, ne jamči da će mu buduća Duma biti naklonjena.
Najvjerojatnije je da Putin još nije odlučio koji će od mogućih scenarija biti najpovoljniji za njega i političku elitu. Izbor će ovisiti o tome koja od raspoloživih opcija jamči najveću stabilnost sustava. Moguće je da će Putin ostati na funkciji predsjednika kako bi ograničio rizik od napetosti unutar elite i nelojalnosti od strane onoga tko postane predsjednik ili premijer. U skladu s ustavnom tradicijom u Rusiji, snažno vodstvo i želja za održavanjem predsjedničkog sustava mogu biti poticaj konkurenciji unutar elite za mjesto vođe nakon Putina. Tijekom primjene novog modela moći u Rusiji, trebalo bi očekivati veću predsjedničku vanjsku politiku. To će Putinu omogućiti da konsolidira društvo oko vlasti i protiv vanjskog neprijatelja. Na ovaj će način željeti osigurati povoljan ishod aktualnim vlastima na izborima za Dumu 2021. U isto vrijeme, Putin će pokušati uspostaviti bliže kontakte sa zapadnoeuropskim zemljama, kako bi utjecao na odluku Europske unije da ublaži sankcije koje doprinose pogoršanju ekonomskog stanja Rusije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
