Dosadilo Vam je da čekate u redovima? Da plaćate gotovinom? Imamo rješenje za Vas. Postanite dio pobjedničkog tima. Budite "cool", budite dio ekipe. Recite svojim prijateljima, dobićete popust. Mi smo tu zbog Vas...
I tako ide dalje ispiranje mozga sa reklamama na TV-u koju ovaj autor ne gleda već 5 godina. Apelira se na osjećaj kolektivnosti, da ne budete individualac, treba biti dio stada a "marketingaši" će Vam reći što je za Vas najbolje. Vi ste pasivni promatrač. Radite, trošite, radite, trošite...To je jedino bitno. Pa čak i Obama kaže da se jedino trošenjem SAD mogu izvući iz ekonomske krize. Ugledajte se na slavne, uzmite tuđi identitet, jer Vi ste mali sićušni čovjek, što Vi možete promijeniti?
Što je još apsurdnije, ovakve reklame nemilosrdno bombardiraju gledatelje dok ekonomska kriza izaziva tektonske poremećaje u svijetu koji puca po šavovima.
Ali što kada nema puno novca, nema čak ni zlata, misteriozno nestaje, nema više ni dobrih poslova, nema čak ni posla? Ljudi pronalaze nova rješenja. Nedovoljno ispitana jer su nova, ali traže ih. Jedno od tih rješenja je - Bitcoin.
Šta je Bitcoin? Sama riječ se na engleskom može čitati na dva načina. Jedan je bit-djelić i coin – kovanica = malena kovanica ili bit – informatička jedinica i coin – kovanica, drugim riječima kovanica zasnovana na informatičkoj jedinici. Ovo drugo rješenje se čini realnim, a prvo simboličnim.
U daljem tekstu će se Bitcoins-e (množina od Bitcoin, za one koji ne vladaju dobro engleskim) nazivati jedninom, Bitcoin.
Pogledajmo prvo što kaže Wikipedia, uz određene digresije:
Bitcoin (simbol: ฿; skraćenica: BTC) je decentralizivana digitalna valuta koju je stvorio entitet pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Podijeljena je u 100 milijuna manjih jedinica koje se zovu satoshi-i. To je najkorištenija alternativna valuta, a ukupna količina novca se procjenjuje na više od 100 milijuna dolara.
Bitcoin nema centralnog izdavača (čitaj centralnu banku) nego peer-to-peer (ravnopravni učesnik drugom ravnopravnom učesniku) mreža (poput mreža za skidanje sadržaja sa interneta putem torrenta) regulira stanje Bitcoina, transakcije te njegovo izdavanje prema konsenzusu u mrežnom softveru. Bitcoin se izdaje na različitim čvorovima koji verificiraju transakcije putem tkz. moći računanja, ali se može shvatiti i simbolično kao korištenje računala. Određeno je da se neće izdati više od 21 milijun kovanica, a to će se postići do godine 2140. Ovdje vidimo direktnu vezu sa zlatnim standardom. Udaljavanje od njega bez valjane alternative je i dovelo do ovoga što danas doživljavamo.
Međunarodno, Bitcoin se može razmjenjivati i njime se upravlja putem raznih internet stranica i softvera zajedno sa fizičkim novčanicama i kovanicama.
Bitcoin mreža je nastala 3. siječnja 2009. godine nakon što je objavljen prvi open-source (otvoreni izvor) Bitcoin klijent, Bitcoind, i izdani su prvi Bitcoin. Godinu kasnije početne stope razmjene za Bitcoin su odredili pojedinci na forumima o Bitcoin-u. Najznačajnija transakcija je bila "10,000 BTC pizza". Danas se najveća razmjena odvija na Mt. Gox Bitcoin "burzi".
U 2011-oj godini su organizacije poput Wikileaks, Freenet i drugi počeli prihvaćati donacije u Bitcoinu. Neka mala poduzeća također prihvaćaju BitCoin.
U 2012-oj godini BitPay je izvjestio da postoji preko 1000 trgovaca koji prihvaćaju Bitcoin. S obzirom na “mladost” Bitcoin-a i nepovjerenje prema njemu, a i činjenici da većina nije nikad čula za njega, ovo je veoma dobar početak.
Kako se upravlja Bitcoinom? Bitcoinu ne treba ni centralna banka, ni država, niti korporativna podrška. I tu počinju problemi dvije vrste. Jedan je da oni koji su navikli na sadašnji bankarski sistem smatraju da je Bitcoin neka vrsta "igre računalnih štrebera" i da nije ozbiljno rješenje. Drugi je taj da se mnogima zbog osobnih interesa Bitcoin ne može nikako sviđati. S obzirom da se Bitcoin-om upravlja putem peer-to-peer (ravnopravni učesnik drugom ravnopravnom učesniku) mreže, nema centralnog kontrolora. Korisnici na osnovu toga mogu verificirati trenutačne uplate u Bitcoin-u bez obveze da koriste centralizirane bankarske institucije te vlasti. Usluge rješavanja nesporazuma nisu direktno dostupne i prepušta se korisnicima da verificiraju i vjeruju onima kojima šalju novac putem vlastitog izbora metode. Ovaj dio može poljuljati entuzijazam u Bitcoin i ljudi mogu reći da nema direktnog rješavanja nesporazuma. Probajte direktno riješiti problem u banci ili nekoj drugoj instituciji pa se dobro upitajte koliko tamo postoji "direktno rješavanje" problema, koliko ćete službenika obići, izgubiti vremena i na kraju, vrlo često, napraviti veoma malo ili ništa.
Kad se Bitcoin izdaje, ne postoji neki sijedi čovjek u uredu koji nakon dogovora sa svojim suradnicima kaže bit će tako i tako. Pravila se stvaraju većinski među učesnicima Bitcoin mreže. Prava demokracija? Kao i mnoge druge ideje koje su zaživjele u cyberprostoru, zasnovane su na dijeljenju, što korporacijama nikako ne odgovara. Dovoljno je pogledati borbu protiv piratstva na internetu. I djetetu je jasno da gubici nisu toliki kao što korporacije kažu jer da nije piratstva neki sadržaji nikad ne bi ni došli do potencijalnog kupca proizvoda (štoviše, neki umjetnici besplatno postavljaju sadržaj na internet da bi postali poznati). A da ne govorimo da mnogi i nemaju novca da kupe proizvod. Naravno, autorska prava treba regulirati, ali ne na dinosaurski način kao što je to danas slučaj. Bitcoin pokret je jedan od pionira alternativnog ramišljanja koji bi možda mogao poslužiti i u pronalasku rješenja za autorska prava.
Mnogi će se upitati: "Pa kako nisam čuo za ovo?". Odgovor leži u onome što je već ranije napisano. Bitcoinu nije potrebna centralna banka, državna ili korporativna podrška.
Zato je često meta ismijavanja i nepovjerenja. Ali možda će se najslađe smijati učesnici Bitcoin mreže kada oni koji ih ismijavaju izgube sav novac na burzi ili u banci. Obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, može se brzo desiti da vidimo i to "najslađe smijanje".
Bitcoin je nova ideja, pokušaj zajedničkog odlučivanja u upravljanju novcem. Može se reći da ima korijene u robnoj razmjeni. Robna razmjena je za mnoge simbol nazadnih društava. Ali danas u Španjolskoj i još nekim drugim zemljama postoji robna razmjena zbog loše ekonomske situacije. Čak su predmet razmjene ne samo materijalna dobra nego i intelektualna dobra. Mome djetetu trebaju satovi engleskog. A ja ću tvoje dijete besplatno ošišati, sašiti mu odjeću… Zvuči suludo? Za liberalne trendy-je (one koji žele biti u trendu po svaku cijenu, bez obzira ko im ga nameće) svakako. I za staromodne ljude koji se svim silama nadaju da će ekonomski sistem opstati ovakav kakav je jer za drugi ne znaju niti imaju ideje za novi. Za njih jedan newsflash (najnovija vijest): neće opstati. Jedino se može dogoditi da će se agonija produžiti štampanjem novca, upisivanjem nula u računala i sličnim "suvremenim bankarskim metodama".
A oni koji nisu pristalice zlata i srebra možda nađu interes u Bitcoinu.
Bitcoin se šalje i prima pomoću softvera i internet stranica pod imenom "novčanici". Šalju se i potvrđuju transakcije mreži putem Bitcoin adresa, pomoću kojih se prepoznaju "novčanici" korisnika Bitcoin-a unutar mreže.
Postoji još jedan problem za sadašnji ekonomski sistem kad je Bitcoin u pitanju. Evo zašto. Od 2012-te godine mnoge transakcije se procesiraju bez naknade. A znamo koliko su te naknade bitne bankama. Mala naknada se plaća jedino ako se "izvlače kovanice" iz više Bitcoin adresa. U tom slučaju je veličina podataka značajna.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
