Što se to događa u Njemačkoj? Analiza: Blokiraju se ceste, spominju se državni udari, "infiltracija desničarskih ekstremista" - nakon desetljeća kriza je pred eksplozijom i osjetit će je cijela Europa

Kad je Njemačka u problemu i Europa je u problemu. Najveća ekonomija Europe obično je indikator za generalno stanje na Starom kontinentu, a u ovom trenutku Njemačka nije u dobrom stanju... Zapravo moglo bi se reći da je Njemačka već skoro cijelo desetljeće u krizi koja polako, ali sigurno eskalira. Početak bi se mogao smjestiti u 2015. godinu kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel implementirala tzv. politiku otvorenih vrata. Bio je potez koji je u Njemačku doveo stotine tisuća migranata iz raznih dijelova svijeta, većinom iz siromašnih zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije. Ljudi su masovno krenuli prema Njemačkoj, često kroz teške prostore i uz minimalne uvjete, nadajući se boljem životu i perspektivi za sebe i svoje obitelji.

Administracija Angele Merkel situaciju je prikazala kao njemačko humanitarno djelovanje, pošto je vrijeme ratova u Siriji i Iraku. No, mnogi koji su došli nisu bili izbjeglice (iako je stigao i velik broj Sirijaca), a Berlin je znao da će tako biti. Zapravo glavni cilj "politike otvorenih vrata" ni nije bio spašavanje izbjeglica već spašavanje njemačkog zabrinutog tržišta rada.

Njemačkoj kronično nedostaje radnika, a ta situacija postaje sve teža kako demografska slika postaje sve lošija. Stanovništvo je sve starije i dovođenje migranata nameće se kao jedino rješenje - barem u kontekstu ovakve ekonomije kakvu vode Njemačka i druge razvijene zemlje.

No, ulazak velikog broja migranata, čak i uz njemačke napore da osiguraju asimilaciju, pokazao se problematičnim, do te mjere da je to dalo vjetar u leđa desničarskim strankama koje su do tad bile marginalizirane. Desnica u Njemačkoj zapravo od onda jača, što je bilo za očekivati, jer je desnica jedina eksplicitno protiv imigracije. Jasno, ne cijeli spektar desnice - desni centar je itekako skon imigraciji, a to uključuje i administraciju bivše kancelarke Merkel. Desnica koja se pak oštro protivi imigraciji je ona koja se u današnjem diskursu često naziva "krajnjom desnicom" (što je dosta nezgodan termin jer bi značilo kao da nema ništa radikalnije od ovog izdanja, a jasno je da itekako ima).

Izgleda kao da već skoro cijelo desetljeće promatramo Njemačku i kako njene unutarnje kontradikcije polako bujaju. Situacija ne izmiče kontroli jer ipak je riječ o Njemačkoj - najvećoj ekonomiji Europe, zemlji koja je diljem svijeta poznata po svojoj organizaciji i učinkovitosti. No, njeni problemi - unutarnji i vanjski - mogli bi uskoro postati preveliki čak i za nju.

Naime, tu je i rat u Ukrajini koji je itekako nanio udarac Njemačkoj. Podsjetimo, Angela Merkel imala je dugoročno energetsko rješenje za Njemačku - izgradnju još jednog plinovoda kojim bi Njemačka primala još više jeftinog plina iz Rusije. Tog plinovoda više nema, doslovno. "Netko" je nakon izbijanja rata između Ukrajine i Rusije raznio plinovode Sjeverni tok i tako osigurao da Njemačka ni sad ni u nekoj budućnosti neće moći računati na ovakvu shemu, a u međuvremenu će morati kupovati daleko skuplji LNG plin koji se dostavlja iz SAD-a (ta informacija sama po sebi dala bi itekako naslutiti tko stoji iza uništenja plinovoda Sjeverni tok).

Ali još veći problemi po Njemačku možda tek počinju.

To je nešto što su mnogi pomislili vidjevši jučerašnje scene iz Berlina i diljem zemlje. Što se dogodilo? Brojne ceste u Njemačkoj su blokirane od strane poljoprivrednika na traktorima koji poručuju kako će držati zemlju pod blokadom dok vladajuća koalicija ne odustane od novih mjera za koje tvrde da ih snažno i direktno pogađaju. Riječ je o ukidanju subvencija na dizelsko gorivo i nekih drugih mjera kao što su subvencije za kupnju poljoprivrednih vozila.

Zar nisu ovakve scene relativno česte u Europi? Nisu li na sličan način poljoprivrednici izašli na ulice u Nizozemskoj, nedavno i u Hrvatskoj? Da, ali ovo što se sad događa u Njemačkoj je drugačije zbog nekoliko razloga.

Vlasti upozoravaju, a sudeći prema informacijama koje stižu na nekim mjestima očito i jesu u pravu, da desničarske skupine nastoje "preuzeti" ovaj pokret i uzurpirati ga za vlastite političke ciljeve. To ide tako daleko da se čak spominje i mogućnost "državnog udara".

"Desničarski ekstremisti i drugi neprijatelji demokracije pokušavaju se infiltrirati i instrumentalizirati prosvjede", rekla je u Berlinu glasnogovornica njemačke ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser. Državna savezna policija, dodala je Faeser, vjeruje da te skupine žele potaknuti "generalni štrajk" ili čak nerede kako bi izazvale "rušenje Vlade".

Činjenica jest da desničarske skupine u Njemačkoj ne gube vrijeme niti prilike za djelovanje. Migranti, otpor cjepivima, prosvjedi protiv slanja oružja Ukrajini - povoda za njihove skupove ovih dana nipošto ne nedostaje te ne čudi da je službeni Berlin prestrašen, iako se ovakve izjave ne daju olako.

Nekoliko desetljeća njemačku politiku i društvo oblikovale su dvije temeljne značajke i obje su pridonijele zavidnoj auri stabilnosti. Izborni sustav koji prihvaća proporcionalnu zastupljenost odražava i potiče širu kulturu društvenog kompromisa i pragmatizma, uključujući "velike koalicije" lijevih i desnih Vlada koje bi bile nezamislive drugdje. Što se tiče ekonomske politike, averzija prema dugu ukorijenjena u mračnom povijesnom iskustvu stavila je naglasak na ograničenje proračunskih deficita.

Međutim, u novim i izazovnim vremenima, Njemačka sve teže to uspijeva. Usred recesije i obnovljenih mjera štednje, nesvakidašnji val štrajkova i demonstracija koji se održavaju ovaj tjedan ukazuje na to da Njemačka postaje jako polarizirana.

Vraćajući se s odmora prošli tjedan, zamjenik kancelar i ministar gospodarstva iz Zelene stranke, Robert Habeck, pao je u zasjedu poljoprivrednika. Naime, pojavila se snimka gomile od oko 100 njemačkih poljoprivrednika koji, kako se čini, pokušavaju na silu ući na trajekt u kojem se nalazio njemački ministar. Ovo je i više nego jasan pokazatelj u kojoj se akutnoj situaciji nalazi njemački politički diskurs.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.