Što su to valutni ratovi i zašto mogu biti pogubni: Zbog čega neke zemlje namjerno žele smanjiti vrijednost svoje valute? Koje su prednosti, a koje opasnosti upuštanja u takvu operaciju?

Jeste li čuli za valutne ratove? Da, može se reći kako je novac važan u svakom ratu, naročito za kupnju oružja, ali u ovom ratu novac jest oružje - doslovno. Naime, valutni ratovi su oblik gospodarskog ratovanja koje se vodi, između ostalog, tiskanjem novca. Zvuči zanimljivo? Danas ćemo se baviti ovom poprilično bitnom temom.

Kakvi su to točno ratovi? Protiv koga? Kao i klasični rat može se voditi između dvije zemlje ili pak između više zemalja. I kako se to "ratuje" novcem? Umjesto bombama gađaju se vrećama novčanica? Naravno da ne, ali novac igra ključnu ulogu, točnije valuta. Može se reći da je rat izbio u trenutku kad krene eskalacija politike devalvacije između dvije ili više zemalja. Pojasnit ćemo što to znači.

Kao prvo kratki podsjetnik na to što je to zapravo devalvacija - devalvacija nacionalne valute je namjerno (službena) smanjenje vrijednosti te iste nacionalne valute. To znači da institucija koja vodi monetarnu politiku, u prvom redu centralna banka, odluči namjerno srušiti vrijednost vlastite nacionalne valute u odnosu na neku drugu, stranu, često stabilniju valutu.

Ali zašto bi centralna banka to učinila, rušila vrijednost vlastite valute? Naravno, postoje razlozi, ali doći ćemo do toga uskoro. Prije moramo razjasniti nešto oko pojma devalvacija. Danas se kolokvijalno svaki veći pad tečaja naziva devalvacijom, a to je pogrešno. Naime, vrijednost valute ne može diktirati samo centralna banka, tu je i tržište valuta koje određuje vrijednost. Ono što je bitno znati je da kad vrijednost valute pada na tržištu onda se to zove "deprecijacija" novca. Devalvacija je pak termin koji bi se trebao koristiti isključivo u situaciji kad centralna banka manipulira s vrijednošću valute.

Dakle, vrijednost valute stalno oscilira na tržištu valuta, no valutni rat izbija u trenutku kad neke zemlje krenu simultano s politikama koje imaju za cilj provesti devalvaciju. Dobro, a zašto bi to činile? Što dobivaju od toga da slabe vlastitu valutu? Dobivaju to da izvoz njihove zemlje postaje atraktivniji na svjetskom tržištu!

Kako to točno rade? Zašto bi devalvacija pogodovala izvozu? Zapravo je vrlo jednostavno i o tome smo već i ranije govorili. Naime, ako je valuta devalvirana onda to znači da će stranim kupcima proizvodi iz te zemlje odmah postati pristupačniji i cijenovno atraktivniji.

Pojasnimo to s vrlo jednostavnim primjerom. Recimo da u Zagrebu imate proizvodni pogon za frižidere. Vaš frižider košta 5000 kuna i u interesu vam je biznis proširiti i izvan granica, prodati što je više moguće frižidera, ponajviše u Europskoj uniji.

Ako netko iz EU-a želi kupiti frižider vaše kompanije morat će platiti 5000 kuna. No, pošto oni najvjerojatnije koriste euro morat će zapravo platiti u euro protuvrijednosti. To bi bilo, prema današnjem tečaju, oko 660 eura.

Zamislimo sad da kuna znatno oslabi u odnosu na euro. Danas za 1 euro možete dobiti 7.53 kune. Zamislimo da kuna toliko oslabi da za 1 euro možete dobiti čak 10 kuna. To znači da bi se vaš frižider i dalje prodavao po 5000 kuna, ali kupcu iz neke od zemalja eurozone sad taj isti frižider postaje puno jeftiniji jer umjesto 660 eura za njega treba dati samo 500 eura!

I tako vi niste ništa konkretno napravili, samo "u miru" proizvodite frižidere, ali u pozadini centralna banka za vas odrađuje veliki posao i tako vas čini konkurentnijima na globalnom tržištu!

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.