Zadnjih dana sve se češće spominje mogućnost ulaska Finske i Švedske u NATO savez, a obje zemlje poručuju kako je to nešto o čemu sad intenzivno razmišljaju. Neki izvori čak sugeriraju da bi Finska i Švedska mogle ući u NATO već ovog ljeta. Rusija, očekivano, oštro upozorava protiv toga te najavljuju da će u tom slučaju morati pojačati svoju vojnu prisutnost s ciljem ostvarenja "strateške ravnoteže". Jasno, za Rusiju bi bilo poražavajuće da u namjeri sprečavanja jedne zemlje da postane NATO članica (Ukrajine) njihovi potezi rezultiraju velikim širenjem NATO-a u nordijskom prostoru, a s Finskom imaju i veliku granicu (kao i do nedavno relativno korektne odnose).
Neki iz Moskve već spominju prebacivanje nuklearnog i hipersoničnog naoružanja u Kalinjigradsku oblast, rusku eksklavu koja se nalazi između Poljske i Litve. Ovaj prostor se već sada nalazi u vrlo neugodnoj situaciji jer je odjednom okružen "neprijateljskom" EU. Jedini prilaz Kalinjingradu je sad s morske strane, a to znači da se ovaj ruski grad i regija nalaze u ozbiljnoj izolaciji. No, ako pomnije pogledamo kartu ovog prostora vidjeti ćemo da je Kalinjingradska oblast udaljena svega 65 kilometara od granice s Bjelorusijom koja, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, se može tretirati kao ruski satelit (a tu su i intenzivni pregovori između Moskve i Minska o spajanju dva teritorija u jedno). Imajući pritom u vidu da se ruska vojska očito slobodno kreće Bjelorusijom (otkuda je krenuo i jedan pravac invazije na Ukrajinu), može se reći da između "Rusije" i Kalinjingrada postoji samo 65 kilometara EU (i NATO) prostora.
Konkretno, ako gledamo najdirektniji (zračni) pravac, to je poljski teritorij. Ako pak gledamo cestovni pravac, najbliži put od Kalinjingrada do Bjelorusije je glavna prometnica koja preko Litve - i glavnog grada Vilniusa - vodi prema Minsku. Spomenimo pritom kako se Vilnius nalazi svega 19 kilometara od bjeloruske granice.
Uski koridor koji razdvaja Kalinjingrad od Bjelorusije naziva se Suwalki koridor po poljskom gradu Suwalki, zadnjem gradu (oko 70,000 stanovnika) na sjeveru prije litvanske granice.
Jedan pogled na kartu jasno nam otkriva da je Suwalki koridor jedna od najslabijih točaka cijele NATO zone, a naročito u ovoj situaciji.
Suwalki koridorRazumljivo, nije za očekivati da bi Rusija tek tako krenula u zauzimanje ovog strateški važnog koridora jer bi to bila eskalacija još i veća od njihove invazije na Ukrajinu. Iako je riječ o malom prostoru, kojeg bi možda mogli inicijalno zauzeti i bez borbe (spajajući svoje snage iz Kalinjingrada i one u Bjelorusiji), to bi bio izravan napad na teritorij NATO saveza što bi gotovo sigurno dovelo do izravnog rata između Rusije i NATO-a.
Imajući to u vidu, treba li uopće onda i spominjati Suwalki koridor ako se zna da bi ruski vojni angažman ovdje mogao biti početak puno većeg rata nego što je ovaj u Ukrajini? Nažalost, treba, jer ovaj rat koji traje na prostoru Ukrajine i dalje je krajnje nepredvidljiv. Iza nas je više od 50 dana otkako je rat počeo, ali još uvijek postoji opasnost da se isti proširi i izvan teritorija Ukrajine. Primjerice, Rusija je zaprijetila da će na teritoriju Ukrajine ciljati strane snage koje dostavljaju oružje Ukrajini. Može li u takvom slučaju NATO to proglasiti ruskim napadom na cijeli NATO savez? Možda, ali vjerojatnije ipak neće - jer taj napad bi se dogodio na teritoriju Ukrajine, a ne teritoriju NATO saveza.
No, što ako ruske snage ciljaju NATO-ov konvoj s oružjem, recimo, na prostoru Poljske? Što ako izvedu nešto kao što je stotinama puta izveo Izrael na teritoriju Sirije tvrdeći kako ciljaju iranske pošiljke oružja za libanonski Hezbollah? Ili što ako netko drugi digne u zrak NATO-ov konvoj u Poljskoj tvrdeći da je raketni napad izvela Rusija?
Jedna stvar je sigurna, ovaj rat može jako lako i na razne načine postati međunarodni rat - dovoljno je da jedna od involviranih strana poželi da on to postane.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
