Sve je isto, ali nije, Putin je prisutan... Zašto će ovaj BRICS summit biti drugačiji od svih ostalih

Sutra se u Pekingu održava novi BRICS summit. Zbog još uvijek neizvjesne situacije s koronavirusom u Kini, gdje je u zadnje vrijeme na snazi bilo nekoliko čvrstih lockdowna, ovaj summit će se održati virtualno, no unatoč tome ove godine je značajniji no inače pošto će u sklopu istog biti prisutan i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Podsjetimo, BRICS je skupina koja okuplja Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku. Riječ je o organizaciji koja je osnovana 2009. te od onda svake godine održavaju summite (prošlogodišnji u Indiji je, također zbog Covida, isto održan virtualno).

Iako nije riječ o čvrsto povezanom bloku, kao što je recimo EU, svejedno ovo su zemlje koje su u kontaktu, komunikaciji, koje usklađuju svoju vanjsku politiku i generalno dijele stav da bi svijet morao biti multipolaran sustav gdje više većih sila odlučuje o bitnim pitanjima, a ne samo jedna (SAD).

Ukupno gledajući skoro pa svaka druga osoba na svijetu živi u BRICS skupini (oko 40% stanovništva svijeta). Nadalje, BRICS predstavlja oko 25% globalnog BDP-a. Kad bi se BRICS promatrao kao blok bio bi to ekonomsko skoro pa najmoćniji blok na svijetu, čak ispred Europske unije koja sa svojih 27 zemalja članica ukupno predstavlja oko 14% globalnog BDP-a. No, ispred njih je skupina G7 koja predstavlja oko 31% globalnog BDP-a. Samo SAD (glavna članica G7 skupine) predstavlja oko 21%.

Sutrašnji BRICS summit svakako je važan u kontekstu cijele ove situacije. Naime, zapadne zemlje sve rade kako bi se izoliralo Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina. SAD i Europa nastoje učiniti Putina persona non grata na globalnoj razini, ali to ipak ne uspijevaju. Zapravo sutrašnji BRICS summit bit će u neku ruku dodatna potvrda koliko Putin ipak nije izoliran na globalnoj pozornici. To također nešto govori i o "globalnoj pozornici" koja je očito veća nego što bi se ponekad htjelo prikazati.

Sutra će se na zajedničkom virtualnom summitu pojaviti kineski predsjednik Xi Jinping, ruski predsjednik Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, te južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa.

Sama činjenica da postoji BRICS blok i da isti vodi svoju ekonomsku i vanjsku politiku glavni je razlog zašto Zapad nije u stanju pritiskom na Rusiju okončati njihovu invaziju na Ukrajinu. Podsjetimo, nakon što je Rusija napala Ukrajinu Zapadne zemlje uvele su brojne sankcije protiv Rusije, u konačnici čak i protiv glavnog ruskog izvoznog proizvoda, nafte, koju se EU obvezala da će prestati kupovati od Rusije do kraja ove godine.

Kad bi nekim slučajem Zapad mogao zaista imati globalni utjecaj onda bi se Rusija jako brzo našla u gotovo bezizlaznoj situaciji. No, od početka napada na Ukrajinu Moskva se oslanja na dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kinu i Indiju, koje su znatno (naročito Indija) pojačale kupnju ruskih energenata.

Zbog toga, ali i činjenice da cijene nafte i plina stalno rastu, Europa se sad dovela u situaciju da nametnute sankcije možda više štete njoj nego Rusiji - jer Rusija još pojačava svoj izvoz, a Europi prijeti recesija.

Osim u ekonomskom smislu, BRICS grupacija Putinu dolazi i kao politička pomoć. Sutra će iskoristiti ovaj summit kao potvrdu da Rusija nije izolirana, štoviše, ovo je samo potvrda da u svijetu postoje nove podjele i da je zapadni blok taj koji nastoji izolirati Rusiju dok je ostatak svijeta ili neutralno indiferentan ili posluje s Rusijom "kao i uobičajeno".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.