Svakome tko posjeti Vatikan zapne za oko uočljivi kontingent sigurnosnog osoblja u uniformama i oružjem iz XVI. stoljeća. Iako snažno podsjećaju na ljubitelje festivala Renesanse, radi se o visoko istreniranoj jedinici sastavljenoj od vrhunskih bivših švicarskih vojnika.
Papinska švicarska garda je osnovana prije više od 500 godina, što ju čini jednim od najstarijih vojnih postrojbi na svijetu. Osnovana je službeno 22. siječnja 1506. godine od strane pape Julija II., i u to vrijeme je zapravo bila plaćenička jedinica. U 14. stoljeću, švicarski borci bili su poznati kao jedni od najboljih vojnika u Europi, poznati po svojoj sposobnosti da poraze daleko veće vojske. U 1400-ima, švicarski plaćenici su se dokazali opetovano boreći se između ostalog i za Sveto Rimsko Carstvo. Na neki način, njihov mali otisak s velikim rezultatima je bio preteča današnjih elitnih specijalnih snaga.
Povijest hrabrosti
Prvi veliki angažman Švicarske garde i onaj koji je dokazao njezinu snagu i sposobnost, dogodio se 6. svibnja 1527. godine. Vojnici Charlesa V, cara Svetog Rimskog Carstva, su za vrijeme pljačkanja Rima pokušali upasti u Baziliku sv. Petra. Tamo je relativno mali kontingent Švicarske garde uspio odbiti masivni napad dovoljno dugo da papa Klement VII. pobjegne kroz gotovo 1 kilometar dugi tajni prolaz u Passetto di Borgo do Castel Sant'Angelo, velike tvrđave u blizini. Tamo je izdržao osam dana prije nego što se predao i nastavio pregovore. Gotovo 150 od 189 stražara koji su služili u to vrijeme su dali svoj život kako bi Papa preživio. Ovaj nevjerojatno hrabar čin, gdje je smrt bila sigurna, definira predanost Švicarske garde da štiti Papu pod svaku cijenu - etos koji još uvijek postoji i dan danas. Švicarska garda je također najmanja vojna snaga na svijetu, sa samo oko 110 do 125 vojnika i časnika koji služe u određenom trenutku.
Osnovni zahtjevi za prihvat u gardu su sljedeći; kandidat mora posjedovati švicarsko državljanstvo, biti muškarac, najmanje 170 cm visok, mlađi od 30 godina, te s odsluženim vojnim rokom u švicarskoj vojsci s dobrim zaslugama. Također mora biti katolik te imati završenu najmanje srednju školu. Smije se vjenčati ako ima napunjeno 25 godina, ima čin skupnika i već je tri godine služio u gardi te se obavezao na još tri godine službe s činom najmanje skupnika. Minimalni rok službe je obično dvije godine.
Naravno, radi se samo osnovnim zahtjevima. Proces selekcije Švicarske garde zahtjeva od kandidata da pokažu ekstremnu predanost, fizičku snagu i visoku naobrazbu te vojne sposobnosti. Jednom kad su odabrani i kada dokažu da zadovoljavaju standarde Švicarske garde, potrebno je da daju prisegu samome Papi, događaj koji se odvija 6. svibnja svake godine, datum kojim se obilježava Pljačka Rima 1527. godine. Trening uključuje kontrolu gužve, VIP zaštitu, smrtonosno i manje smrtonosno oružje, nadzor i brojne druge taktičke vještine koje taj posao zahtijeva.
Papinska švicarska garda ima četiri osnovne dužnosti:
- Pratiti Svetog Oca na njegovim putovanjima
- Zaštita Kolegija kardinala tijekom papinske tranzicije (odabira novoga Pape)
- Čuvanje ulaza u Vatikan
- Obavljanje drugih sigurnosnih i počasnih dužnosti
U najvećem dijelu, Švicarska garda živi i radi u 110 hektara Vatikanskog državnog grada. To uključuje življenje u centraliziranoj vojarni koja ima dvoranu za zabavu, obuku i teretane koji se nalaze u blizini papinskih apartmana. Garda također ima svoje sportske timove i glazbeni band.
Jedan od najzanimljivijih aspekata Švicarske garde je njihova oružarnica, koja je kao niti jedna druga na svijetu. Nalikuje na muzej evolucije europskih oružja nakon 1500. godine. Švicarska je straža uvelike koristila sve što je Švicarska vojska imala u trenutku kada su im potrebne nadogradnje. Starinsko oružje i oklopi - ponajprije mačevi i helebarde koji datiraju stotinama godina - još se danas koriste. Švicarska garda je obučena koristiti ih u različite svrhe, svečane, ali i sigurnosne.
Često se ta oružja mogu vidjeti uz pripadnike garde koji nose gore navedenu tradicionalnu "Gala uniformu", koja je najsloženija od bilo koje vojne odore koja je danas u upotrebi u svijetu, u kombinaciji s obrednim oklopom. Kad je riječ o formalnom odijelu, također se nose plave uniforme te poslovna odijela.
Švicarska Garda je svjesna da moraju ostati ostati u tijeku s najnovijim tehnologijama kako bi spriječila potencijalne prijetnje. U tom kontekstu, oni se redovito moderniziraju s vremenom, ali s druge strane ne napuštaju stare oklope i oružja iz uporabe. Naime, još uvijek upotrebljavaju između ostalog i švicarske T59 puške, Vetterli 1871 i M1867, Hisso MP43-44 puške i strojne puške Schmidt Rubin K31. Ovo su samo neki modeli starih oružja koji su još uvijek u službi u papinskoj vojsci. No unatoč tome, Garda ima na raspolaganju i veliki arsenal modernog naoružanja.
Premda bi mnogi mislili da je Vatikan zaštićen grupom vojnika s kopljima, to nije slučaj. Iako Sveta Stolica nerado govoriti o tome, mnogi časnici u civilu nalaze se u blizini Pape kad se potonji kreće. To posebno važi kada Papa kada putuje u inozemstvo. Spomenuti časnici su često naoružani Heckler & Koch MP7 s protuoklopnim projektilima. Ovo oružje je iznimno popularno kod elitnih jedinica, od SEAL Team Six do predsjedničkih zaštitnih jedinica širom svijeta. Također je dovoljno kompaktan da se pakira u futrolu ispod ruke koji se može sakriti ispod sakoa.
Što se tiče oružja, Garda je koristila 32 kalibarski Dreyse Model 1907 pištolj gotovo osam desetljeća. Nakon pokušaja atentata na papu Ivana Pavla II. 1982. godine, to se promijenilo te je Sig P220 poluautomatski pištolj postao standardno oružje. Pištolj, kojeg proizvodi poznati proizvođač vatrenog oružja Sig Sauer, ima jednu od najboljih reputacija za pouzdanost i kvalitetu. (Danas mornarice SEALs poznate su po sličnim pištoljem Sig Sauer P226). Švicarska Garda također upotrebljava austrijske Glock 19 pištolje na koje su posebno ugravirane Vatikanovim pečatima slova "AG", skraćenica od "Vlasništvo Garde" u prijevodu. Što se tiče modernih dugih cijevi i oružja veće vatrene moći, jedinica koristi, među ostalog, i Sig SG550 u različitim konfiguracijama. .
Vatikanska plava linija
Uz Švicarsku stražu, Vatikan ima svoju vlastitu policiju, poznatu kao Žandarmerijski Korpus Države Vatikan. Oni pomažu u povećanju Papinske sigurnosti tijekom javnih nastupa, posebno onih na Trgu Sv. Petra i u inozemstvu, kao i u pružanju opće sigurnosti, smjera prometa i istražnih dužnosti za državu Vatikan.
Ova jedinica, kojoj je bilo 200 godina 2016., je otprilike iste veličine kao Švicarska straža. Mala, ali visoko obučena sila uključuje protu-udarni tim i protu-sabotažnu jedinicu koja se bavi odlaganjem eksplozivnih naprava. Žandarmerijski korpus služi kao vrsta policije dok je Švicarska garda slična tajnoj službu, samo u manjem omjeru. Kada putuju u inozemstvo, Švicarska straža i vatikanska policija usko surađuju s lokalnim policijskim i vojnim jedinicama kako bi razvili detaljne planove posjeta, uzimajući u obzir sve sigurnosne rizike.
Poput mnogih stvari koje se odnose na Vatikan, papinska vojska je obavijena velom tajne. Nevjerojatno je koliko je sila čvrsto zadržala svoje kulturne korijene te se istovremeno prilagodila modernim vremenima i sigurnosnim prijetnjama. I upravo su kulturni korijeni ti koji ih podsjećaju da bilo kada može doci trenutak da će pripadnici garde biti pozvani žrtvovati svoj život za Papu, baš kao i njihovi prethodnici prije više od 500 godina.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
