Svakome tko posjeti Vatikan zapne za oko uočljivi kontingent sigurnosnog osoblja u uniformama i oružjem iz XVI. stoljeća. Iako snažno podsjećaju na ljubitelje festivala Renesanse, radi se o visoko istreniranoj jedinici sastavljenoj od vrhunskih bivših švicarskih vojnika.
Papinska švicarska garda je osnovana prije više od 500 godina, što ju čini jednim od najstarijih vojnih postrojbi na svijetu. Osnovana je službeno 22. siječnja 1506. godine od strane pape Julija II., i u to vrijeme je zapravo bila plaćenička jedinica. U 14. stoljeću, švicarski borci bili su poznati kao jedni od najboljih vojnika u Europi, poznati po svojoj sposobnosti da poraze daleko veće vojske. U 1400-ima, švicarski plaćenici su se dokazali opetovano boreći se između ostalog i za Sveto Rimsko Carstvo. Na neki način, njihov mali otisak s velikim rezultatima je bio preteča današnjih elitnih specijalnih snaga.
Povijest hrabrosti
Prvi veliki angažman Švicarske garde i onaj koji je dokazao njezinu snagu i sposobnost, dogodio se 6. svibnja 1527. godine. Vojnici Charlesa V, cara Svetog Rimskog Carstva, su za vrijeme pljačkanja Rima pokušali upasti u Baziliku sv. Petra. Tamo je relativno mali kontingent Švicarske garde uspio odbiti masivni napad dovoljno dugo da papa Klement VII. pobjegne kroz gotovo 1 kilometar dugi tajni prolaz u Passetto di Borgo do Castel Sant'Angelo, velike tvrđave u blizini. Tamo je izdržao osam dana prije nego što se predao i nastavio pregovore. Gotovo 150 od 189 stražara koji su služili u to vrijeme su dali svoj život kako bi Papa preživio. Ovaj nevjerojatno hrabar čin, gdje je smrt bila sigurna, definira predanost Švicarske garde da štiti Papu pod svaku cijenu - etos koji još uvijek postoji i dan danas. Švicarska garda je također najmanja vojna snaga na svijetu, sa samo oko 110 do 125 vojnika i časnika koji služe u određenom trenutku.
Osnovni zahtjevi za prihvat u gardu su sljedeći; kandidat mora posjedovati švicarsko državljanstvo, biti muškarac, najmanje 170 cm visok, mlađi od 30 godina, te s odsluženim vojnim rokom u švicarskoj vojsci s dobrim zaslugama. Također mora biti katolik te imati završenu najmanje srednju školu. Smije se vjenčati ako ima napunjeno 25 godina, ima čin skupnika i već je tri godine služio u gardi te se obavezao na još tri godine službe s činom najmanje skupnika. Minimalni rok službe je obično dvije godine.
Naravno, radi se samo osnovnim zahtjevima. Proces selekcije Švicarske garde zahtjeva od kandidata da pokažu ekstremnu predanost, fizičku snagu i visoku naobrazbu te vojne sposobnosti. Jednom kad su odabrani i kada dokažu da zadovoljavaju standarde Švicarske garde, potrebno je da daju prisegu samome Papi, događaj koji se odvija 6. svibnja svake godine, datum kojim se obilježava Pljačka Rima 1527. godine. Trening uključuje kontrolu gužve, VIP zaštitu, smrtonosno i manje smrtonosno oružje, nadzor i brojne druge taktičke vještine koje taj posao zahtijeva.
Papinska švicarska garda ima četiri osnovne dužnosti:
- Pratiti Svetog Oca na njegovim putovanjima
- Zaštita Kolegija kardinala tijekom papinske tranzicije (odabira novoga Pape)
- Čuvanje ulaza u Vatikan
- Obavljanje drugih sigurnosnih i počasnih dužnosti
U najvećem dijelu, Švicarska garda živi i radi u 110 hektara Vatikanskog državnog grada. To uključuje življenje u centraliziranoj vojarni koja ima dvoranu za zabavu, obuku i teretane koji se nalaze u blizini papinskih apartmana. Garda također ima svoje sportske timove i glazbeni band.
Jedan od najzanimljivijih aspekata Švicarske garde je njihova oružarnica, koja je kao niti jedna druga na svijetu. Nalikuje na muzej evolucije europskih oružja nakon 1500. godine. Švicarska je straža uvelike koristila sve što je Švicarska vojska imala u trenutku kada su im potrebne nadogradnje. Starinsko oružje i oklopi - ponajprije mačevi i helebarde koji datiraju stotinama godina - još se danas koriste. Švicarska garda je obučena koristiti ih u različite svrhe, svečane, ali i sigurnosne.
Često se ta oružja mogu vidjeti uz pripadnike garde koji nose gore navedenu tradicionalnu "Gala uniformu", koja je najsloženija od bilo koje vojne odore koja je danas u upotrebi u svijetu, u kombinaciji s obrednim oklopom. Kad je riječ o formalnom odijelu, također se nose plave uniforme te poslovna odijela.
Švicarska Garda je svjesna da moraju ostati ostati u tijeku s najnovijim tehnologijama kako bi spriječila potencijalne prijetnje. U tom kontekstu, oni se redovito moderniziraju s vremenom, ali s druge strane ne napuštaju stare oklope i oružja iz uporabe. Naime, još uvijek upotrebljavaju između ostalog i švicarske T59 puške, Vetterli 1871 i M1867, Hisso MP43-44 puške i strojne puške Schmidt Rubin K31. Ovo su samo neki modeli starih oružja koji su još uvijek u službi u papinskoj vojsci. No unatoč tome, Garda ima na raspolaganju i veliki arsenal modernog naoružanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
