Tragična sudbina Hispaniole: Kako su dvije bivše kolonije, susjedi na istom otoku, postali neprijatelji koji se udaljavaju? O eskalaciji progona Haićana iz Dominikanske Republike i neumoljivom rasizmu koji prolaze bez reakcije svijeta

Hispaniola, drugi po veličini otok u Karibima (nakon Kube), otok je na kojem su se smjestile dvije države. Na zapadnoj strani otoka nalazi se siromašna država Haiti, a na istočnoj je smještena stabilnija i financijski daleko uspješnija Dominikanska Republika.

Obje imaju sličan broj stanovnika. Haiti ima 11 milijuna, Dominikanska Republika oko 10.7 milijuna stanovnika. Dominikanska Republika je po površini skoro pa dvostruko veća. Jezik kojim se govori ostavština je kolonijalizma - u Dominikanskoj Republici (koja dok je bila kolonija se nazivala Santo Domingo, a tako se danas zove njen glavni grad) govori se španjolski, a u Haitiju francuski i kreolski.

Dominikanska Republika je čak 10 puta bogatija od Haitija. Već to samo po sebi kao da je recept za napetosti, no između ove dvije susjedne otočne države sukobi i krize traju već nekoliko stoljeća.

Hispaniola

Posvetit ćemo se danas aktualnostima, no pritom je potrebno ipak ukratko pojasniti uzroke ovih napetosti. Naime, početkom 19. stoljeća obje zemlje su bile kolonije, jedna pod kontrolom Španjolske druga pod kontrolom Francuske. No, i tada su postojale poprilične razlike. Haiti je (za razliku od danas) bio znatno bogatija kolonija, ali to samo po sebi bila je jako loša vijest po tamošnje stanovništvo.

Pejzaži Hispaniole

Naime, iako su i Francuska i Španjolska obje držale robove, Francuska je bila poprilično brutalnija u tome. Španjolska je pak imala zakone koje nisu dozvoljavali maksimalnu eksplotaciju robova u kolonijama dok je u slučaju Francuske gotovo sve bilo dozvoljeno.

Ne čudi stoga da je u Haitiju buknula revolucija. Bio je to zaista povijesno važan i fascinantan ustanak. Zapravo Haiti su se oslobodili od okupatora u jedinom primjeru gdje su robovi ustali i svrgnuli svoje robovlasnike preuzevši pritom kontrolu nad zemljom. Dakle, Haićani su 1804. srušili francusku vlast, a susjedni Dominikanci? Tamo je i dalje vladala Španjolska, no ne zadugo. Španjolska će uskoro postati zauzeta ratovima u samoj Europi te će njihova kolonijalna kontrola oslabiti. To je iskoristio Haiti koji je pak pokrenuo svoju novu vojsku te su anektirali španjolsku koloniju, ujedinivši pritom cijelu Hispaniolu!

Kako ih je narod dočekao u Dominikanskoj Republici? Vrlo pozitivno, kao osloboditelje. I sam haićanski (drugi) predsjednik Jean-Pierre Boyer poručio je po ulasku u Santo Domingo (glavni grad Dominikanske Republike): "Dolazim ovdje ne kao osvajač već voljom ovog naroda".

I sve je bilo dobro... neko vrijeme. Naime, uskoro su se Dominikanci počeli buniti da im Haićani nameću velike poreze, a i da generalno loše vladaju, rušeći lokalnu ekonomiju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.