Američki predsjednik Trump je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela. Kada je prošli tjedan najavio svoju odluku, naišao je na brojne kritike međunarodne zajednice i zemalja Bliskog istoka koje su upozorile na nepredvidljive posljedice takvog čina: od trajnog ugrožavanja izraelsko-palestinskog sporazuma, preko građanskih nemira pa sve do Izbijanja Treće Intifade.
I upravo sada je takav scenarij moguć. I dok se Palestinska Samouprava na Zapadnoj Obali zadržala na verbalnoj kritici izjavljujući kako SAD više ne może biti posrednik u mirovnim pregovorima, Hamas je pozvao u petak na Dan gnjeva i Treću Intifadu.
Prva Intifada, koja je izbila 1987. i trajala do 1993., je bila građanska, a ne oružana pobuna budući da su Palestinci u sukobima s izraelskom vojskom koristili uglavnom kamenje i molotovljeve koktele. U sukobima je poginulo oko 200 Izraelaca i 2000 Palestinaca.
Druga Intifada, koja je započela 2000. i trajala do 2005. je pak bila oružana pobuna. Kao što je to definirao bivši šef Shin Beta, izraelske tajne službe, radilo se o pobuni naroda koji je smatrao da više ništa ne može izgubiti. To su godine kada su se organizacije poput Hamasa i Palestinskog Jihada afirmirale i stvorili legitimitet brojnim samoubilačkim i drugim napadima. U sukobima je ovog puta poginulo oko 1000 Izraelaca i 3000 Palestinaca.
Potom je 2014-2015. došlo do povećanog nasilja u Jeruzalemu koje je obilježeno napadima nožem te automobilima i kamionima što su neki definirali kao Tihu Intifadu ili Intifadu Noževa, no većina stručnjaka se složilo kako se ne radi o Trećoj Intifadi.
No, upravo je sada Hamas pozvao na treći nacionalni ustanak i ukoliko do njega dođe, isti će, za razliku od prve dvije Intifade, imati kao rezultat destabilizaciju ne samo Izraela i Palestine već cijelog Bliskog istoka na kojem se već sada odvijaju brojni međunarodni, regionalni i sektaški konflikti.
No, vratimo se malo u prošlost.
Jeruzalem, sveti grad kršćana, Židova i muslimana je i dan danas jedan od najpoznatijih i najvećih predmeta spora u modernoj povijesti. Izraelci smatraju cijeli Jeruzalem svojim glavnim gradom dok Palestinci svojataju istočni dio grada kao prijestolnicu svoje buduće palestinske države.
Za vrijeme predizborne kampanje, Donald Trump se opredijelio kao pro-izraelski orijentirani kandidat te je obećao premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem. Ranije u ožujku 2016., na godišnjoj konferenciji AIPAC-a (Američko-Izraelski Komitet Za Javne Odnose), jednom od najutjecajnijih lobija u Washingtonu, Trump je izjavio kako će "premjestiti američko veleposlanstvo u vječni glavni grad židovskog naroda, Jeruzalem".
No, što je tu konkretno sporno? Naime, plan podjele Ujedinjenih naroda iz 1947. godine je predviđao da Jeruzalem dobije status "međunarodnog grada". No godinu dana kasnije, 1948. Izrael je proglasio nezavisnost te je izbio rat. Kada su borbe završene 1949. godine, podvučena je granica, takozvana Zelena Linija, koja je podijelila Jeruzalem u dva dijela. Izrael je kontrolirao zapadnu polovicu grada, a Jordan istočnu, uključujući i poznati Stari grad.
Dvadeset godina kasnije, tijekom Šestodnevnog rata 1967. godine izraelska vojska je okupirala istočni Jeruzalem. Od tada je cijeli grad pod kontrolom Izraela koji svake godine, između svibnja i lipnja obilježava "Dan Jeruzalema". Ali Palestinci, kao i mnogi promatrači međunarodne zajednice, nastavljaju percipirati Istočni Jeruzalem kao glavni grad buduće palestinske države.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
