Mađarska će u nedjelju izabrati novi parlament. Premijer Viktor Orbán iz stranke Fidesz smatran je Putinovim najbližim prijateljem u EU. Sada bi rat u Ukrajini mogao ubrizgati novu snagu u izbornu kampanju. Tko bi prije nekoliko tjedana pomislio da će izbornu pobjedu Viktora Orbana ugroziti neočekivani svjetski politički događaj? Od ponovnog preuzimanja vlasti 2010. godine, Orbánova se vlada oslanjala na dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi usvojila novi ustav, ustavno učvrstila neliberalnu politiku kršćanskog identiteta, potkopala neovisnost pravosuđa i usvojila izbornu reformu koja snažno favorizira sadašnjeg predsjednika. Oporba je dugo bila razbijena, narušena osobnim i ideološkim razlikama. Kako bi maksimizirale svoje šanse, u listopadu 2021. šest oporbenih stranaka (DK, Jobbik, LMP, Momentum, MSZP i Párbeszéd) krenulo je u neprirodnu koaliciju.
Mađarski premijer, zajedno s brojnim stručnjacima za sigurnosnu politiku, naravno, temeljito je precijenio borbenu vrijednost Putinove vojske. Orbán vjerojatno nije očekivao da će zapadni svijet u cjelini poduzeti ujedinjene akcije protiv Rusije. Višegodišnji napori Moskve da oslabi koheziju s EU pokazali su se uzaludnima; čelnici krajnje desnice u Europi, koji su podržavali ruskog šefa države, a priča se da su bili i financirani iz Rusije, ponovno u javnosti negiraju svoje bivše dobrotvore. Jednostavno nije dobro za imidž imati bilo kakav odnos s Putinom u posljednje vrijeme.
Čini se da Viktor Orbán ne želi postupati kao ostali. Njegovi bivši principijelni prijatelji čak su se odvažili poći u opkoljeni Kijev kako bi pokazali svoju solidarnost s napadnutim ukrajinskim narodom. Ipak, događaji u Ukrajini mogli bi pogoršati šanse da koalicija Fidesz-KDNP pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima. U jedinstvenom izbornom bloku nastalom nakon slamanja malih stranaka i MDF-a, ruska agresija i izbjeglički val nakon nje izazvali su pometnju. Kao premijer Mađarske, članice Sjevernoatlantskog saveza, Viktor Orbán se nevoljko pridružio rezolucijama koje osuđuju Moskvu, iako u Budimpešti blokira vojnu pomoć napadnutoj zemlji gdje god može.
Nakon dvanaest godina proruske politike, Orbánovi sljedbenici osjećaju kako je ovog puta prešao granicu dobrog ukusa. Pojava mase ukrajinskih izbjeglica u Mađarskoj povećava njihovu zbunjenost. No, vrijeme neizvjesnosti također radi u Fideszovu korist. Rusko-ukrajinski rat će transformirati svjetski poredak pred našim očima ili se barem tako očekuje. Koliko dugo traje ovaj proces? Ne znamo. Koje se oružje koristi, koliko je još ljudskih žrtava u pitanju? Ne znamo. Koliko izbjeglica stiže? Ne znamo. Kako to utječe na energetsku opskrbu Europe, njezine tečajeve? Ne znamo. Kako će to utjecati na Mađare koji žive preko granice, u zakarpatskoj regiji? Ne znamo. U takvim okolnostima birači uvijek traže sigurnost i stabilnost.
Nedavno istraživanje koje je od 16. do 18. ožujka proveo liberalni Institut Republikon predviđa utrku između vladajućeg Fidesza i šestostranačkog saveza oporbenih stranaka, s toliko malom razlikom da je unutar granice pogreške. Prema istraživanju, Fidesz ima neznatno vodstvo od 41 posto među ukupnom populacijom u usporedbi s potporom savezničkih oporbenih stranaka od 39 posto. Razlika je neznatno veća među odlučnim biračima, jer je 49 posto ispitanika podržalo Fidesz, dok je ista brojka 46 posto za oporbene saveze. Izbori će biti iznimno tijesna utrka o čijem će se ishodu odlučivati tek u zadnji čas, pokazuju ankete. Šanse za oporbeni savez ovisit će o tome koja strana može učinkovitije mobilizirati svoju biračku bazu i privući neodlučne birače. Istraživanje je pokazalo da manje stranke poput krajnje desnice Naša domovina (Mi Hazánk) i satirične Stranke psa s dva repa (MKKP) neće proći u parlament.
Prema najnovijoj anketi ljevičarskog anketara Publicus Institute koju je naručila ljevičarska novina Népszava, 33 posto ispitanika glasalo bi za Fidesz, a 31 posto za oporbeni savez – među svim ispitanicima. U međuvremenu, potpora Stranke psa s dva repa je 1 posto, a Naše domovine dva posto; sve ostale stranke imaju ukupno jedan posto potpore. Udio neodlučnih birača prilično je visok i iznosi 32 posto. Vladajući Fidesz ima prednost od 11 posto u odnosu na oporbeni savez, prema nedavnom istraživanju koje je između 21. i 23. ožujka proveo pro-Fideszov anketar Társadalomkutató. Fideszova lista dobila bi 52 posto glasova, naspram 41 posto za oporbeni savez. Razlika između te dvije političke formacije porasla je s 5 posto u studenom, pokazalo je istraživanje.
Osim izbora, Mađari će glasovati i na referendumu. Od sredine veljače ulice su obrubljene jumbo plakatima na kojima je mlada majka koja čuva nedužno dijete. Ovo su plakati vladine referendumske kampanje, koji pozivaju birače da kažu 'ne' svemu što dovodi djecu u opasnost - uključujući, očito, i kandidate oporbe. Prema Temeljnom zakonu, formalne ustavne promjene zahtijevale bi potporu dvotrećinske većine u parlamentu. Kao takva, velika pobjeda oporbe je malo vjerojatna, a prijedlozi traže rješenja koja zaobilaze uvjet dvotrećinske većine. Najviši mađarski suci osudili su takve prijedloge kao planove za ustavni državni udar u ljeto 2021.
Kako bi mobilizirao vladine pristaše, premijer Orbán je u srpnju 2021. najavio planove za održavanje referenduma kako bi 'zaštitio' djecu od LGBTQI+ propagande. Referendumska kampanja pruža široku priliku za jačanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i stigmatizaciju LGBTQI+ zajednice (i njihovih kozmopolitskih saveznika) na poznati polarizirajući način populističke politike identiteta prijatelj-neprijatelj. Kao odgovor, gradonačelnik Budimpešte (koji je u to vrijeme imao premijerske ambicije) pokrenuo je referendumsku inicijativu kako bi zaustavio vladine napore da izgradi veliki kampus za kinesko sveučilište (Fudan) u Budimpešti – projekt razvoja i stranih ulaganja koji je trebao simbolizirati Orbánovu autoritarnu vodstvenu mrežu i oligarhijske sklonosti. Kako bi pojačala svoje napore, oporba je predložila prijedlog zakona o uklanjanju dugogodišnje zabrane održavanja referenduma istog dana kad i nacionalni izbori. U neobičnom preokretu, u studenom 2021. Vlada je u parlamentu podržala prijedlog zakona. Ovaj malo vjerojatan potez stavio je sposobnost oporbenih stranaka da se mobiliziraju oko više pitanja (uključujući više referendumskih pitanja, plus ustavnu reformu) na vrlo javni test.
Prema članku 8. Temeljnog zakona, referendum može pokrenuti predsjednik, parlament ili putem narodne inicijative. Na zahtjev 100.000 birača Sabor može postaviti pitanje na referendumu, a na zahtjev 200.000 birača to mora učiniti. U studenom 2021., ubrzo nakon izmjene zakona kojim se dopuštaju referendumi istog dana kad i nacionalni izbori, parlament je odobrio sljedeća četiri referendumska pitanja koja je predložila Vlada (dok je oporba bila suzdržana od glasovanja):
Podržavate li podvrgavanje maloljetnika predavanjima o seksualnoj orijentaciji u državnim školama bez pristanka roditelja?
Podržavate li promicanje tretmana za promjenu spola /operaciju potvrde spola/ za maloljetnike?
Podržavate li podvrgavanje maloljetnika bez ikakvih ograničenja seksualno eksplicitnim medijskim sadržajima koji mogu utjecati na njihov razvoj?
Podupirete li da maloljetnicima bude dostupan medijski sadržaj koji prikazuje promjenu spola / operaciju potvrde spola?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
