Udarac o plafon koji bi poljuljao svijet: Što je to gornja granica američkog zaduživanja? Može li Amerika bankrotirati i što bi se dogodilo u tom slučaju?

Predsjednik Joe Biden proglasio je jučer republikance zastupnicima stranke "kaosa i katastrofe" te je oštro kritizirao njihovo odbijanje da odobre povećanje gornje granice američkog zaduživanja osim ako se ne postigne dogovor o smanjenju potrošnje. Podsjetimo, riječ je o američkom internom srazu koji se vodi već dugi niz godina. Svake godine ponavlja se slična priča - traži se veće zaduživanje od strane stranke koja je na vlasti dok ova u oporbi inzistira na tome da se prvo usvoje mjere o smanjenju potrošnje.

Sukob je uvelike političke prirode jer gotovo uvijek se rješenje na kraju pronađe (najčešće u zadnji trenutak), ali konkretne ekonomske posljedice su itekako moguće, naročito za vrijeme sukobljavanja.

U žestokom govoru u sindikalnoj dvorani u Virginiji, Biden je napao republikance koji kontroliraju Zastupnički dom Kongresa SAD-a, rekavši da su neki od njihovih prijedloga opasni za američko gospodarstvo.

Naime, novi predsjednik Zastupničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, obećao je da neće odobriti povećanje gornje granice duga osim ako Biden i njegovi kolege demokrati ne postignu dogovor s republikancima o smanjenju buduće državne potrošnje.

"Moramo se konačno pozabaviti neodgovornim trošenjem vlasti u Washingtonu ako želimo Ameriku dovesti na bolji fiskalni put", rekao je McCarthy u četvrtak. Biden je McCarthyjev stav nazvao "zapanjujućim".

Ali što je zapravo "strop zaduživanja" i može li Amerika zaista bankrotirati?

Gornja granica duga je najveći iznos novca koji SAD mogu kumulativno posuditi izdavanjem obveznica. Podsjetimo - to je jedan od klasičnih i najčešćih načina kako država dobiva novac, kroz izdavanja obveznica koje investitori (ili čak i druge države) kupuju nadajući se da će dugoročno profitirati na njima (puno opširnije o ovoj temi: Demistifikacija ekonomije: Priča o papiru oko kojeg se sve okreće - Što su to zapravo obveznice? Tko ih i kako izdaje? Kako se na njima zarađuje? Kako se razlikuju i zbog čega su sigurnije od dionica?)

Gornja granica zaduživanja stvorena je zakonom o obveznicama slobode iz 1917. i poznata je i kao "zakonska granica duga".

Ali što ako se do te granice ipak dođe? Što ako američki dug naraste do definirane granice, a obveze i dalje stižu? Kako će onda država namaknuti novac jer obveznicama - tako im zakon nalaže - ne bi smjela? Ovako stvari stoje... Ako razine državnog duga američke Vlade dosegnu gornju granicu onda ministarstvo financija mora pribjeći drugim izvanrednim mjerama za plaćanje državnih obveza i rashoda dok se gornja granica ponovno ne podigne.

Što to točno znači? To znači da se država, pojednostavljeno govoreći, nalazi u "škripcu". Plaće se neće isplaćivati, projekti će stati, kaos je izvjestan... U konačnici, kako dugovi s raznih strana dolaze na naplatu, Amerika teoretski lako može i bankrotirati.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.