Solomonski Otoci su otočna država u Melaneziji (zajednički naziv za otočne skupine u srednjem i jugozapadnom dijelu Tihog oceana) koja se rijetko spominje, barem u geopolitičkim raspravama, možda tek kao kuriozitet kada se prebrojavaju glasovi u UN Generalnoj skupštini. Drugi pak prepoznaju naziv ovog prostora jer su se ovdje vodile žestoke borbe između američkih i japanskih snaga za vrijeme Drugog svjetskog rata. No, ova država od oko 650.000 stanovnika - koja se sastoji od šest većih otoka (i preko 900 manjih) - sada dolazi u fokus geopolitike i to one najdirektnije, u kontekst sraza između SAD-a i Kine...
Za početak kratka povijest. Otoke je otkrio španjolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Krajem 19. stoljeća, 1884. godine, Nijemci su zauzeli sjeverni dio, a desetak godina kasnije, 1893., Britanci južni dio otočja. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu, kako smo već i spomenuli, bili su poprište žestokih američko-japanskih borbi. Od 1945. su pod australskom upravom. 1976. dobivaju široku samoupravu, a 1978. je proglašena nezavisnost (no, Solomonski Otoci i dalje formalnu priznaju britansku kraljicu).
I od onda vlada mir? Ne baš. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je potrajao do 2003., odnosno do dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.
Solomonski Otoci označeni na karti
Kako je došlo do sukoba? Primarno zbog migracija - točnije stanovnici otoka Malaita godinama su se doseljavali na otoke Honiara i Guadalcanal zbog boljih ekonomskih prilika tamo. No, lokalnim stanovnicima, naročito na otoku Guadalcanal (najveći i glavni otok ove države), to se nije svidjelo pa su 1998. osnovali oružane snage koje su počele s intimidacijom i nasiljem protiv doseljenika s otoka Malaita. Uglavnom, sukob je završio intervencijom predvođenom vojskom i policijom Novog Zelanda i Australije (te nekih manjih pacifičkih država). Je li to bio etnički ili pak ekonomski sukob? O tome još uvijek ne postoji jedinstveni stav.
No, može se slobodno reći da se situacija nikad nije posve smirila. Na red dolazi - kako se već moglo i pretpostaviti - odnos s Kinom. Naime, još na izborima koji su tamo održani 2006. godine počelo se pričati da su neki političari podmićeni od strane Kine. Pobjedu je te godine odnio Snyder Rini te je postao premijer. No, glasine da je "kineski čovjek" nakon izbora eskalirale su u nemire koji su se ponajviše manifestirali u tzv. kineskoj četvrti u glavnom gradu Honiara. Gradska četvrt je skoro pa uništena zajedno sa svim poslovanjima tamo (na Solomonskim Otocima živi kineska manjina, ali od svega nekoliko tisuća stanovnika).
Torbenbrinker / WikiMedia / CC BY-SA 4.0
Kina je, prema nekim navodima, evakuirala stotine svojih građana zrakoplovima. I opet su intervenirale australske i novozelandske snage kako bi smirile situaciju (scenarij koji će se ponavljati...).
Rini, suočen s optužbama da radi za kineske vlasti, nije mogao još dugo opstati - srušen je s vlasti nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a na njegovo mjesto je došao Manasseh Sogavare. Ali ni on nije ostao dugo. Parlament ruši i njega i uslijedit će godine popriličnog političkog kaosa i smjena na vlasti.
Desetak godina nakon prve eskalacije uzrokovane stvarnim ili navodnim kineskim uplitanjem spomenuti Sogavare ponovno dolazi na mjesto premijera te se tamo nalazi i danas. I što se dogodilo nakon što je 2019. osvojio izbore? Ponovno nemiri u glavnom gradu Honiara i optužbe za kineski utjecaj... Ali nismo li prije trenutak rekli da je Sogavare inicijalno (2006.) postao premijer jer je parlament njegovog prethodnika proglasio "kineskim čovjekom"? Da, no čini se da su optužbe za djelovanje u interesima Kine postale glavni politički argument na Solomonskim Otocima...
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
