Tijekom jučerašnjeg dana održan je prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj. Iako je desničarska stranka Nacionalni skup (RN), pod vodstvom Marine le Pen, osvojila najveći broj glasova, ovi izbori nisu još gotovi, štoviše, tek druga runda pokazat će tko će i kako vladati Francuskom. Pritom je bitno detaljno sagledati francuski pomalo kompleksni izborni sustav.
Kako smo i rekli, riječ je o izborima koji se održavaju u dvije runde, no određene specifičnosti možda nisu naširoko poznate u zemljama koje nemaju takav sustav. Kao što ćemo i vidjeti, glasanje u dvije runde otvara prostor za političke dogovore unutar kratkog vremenskog okvira od tjedan dana (druga runda održat će se 7. srpnja) te bi isti mogli poprilično utjecati na konačni ishod.
No, neke stvari se znaju već sada - Macronova centristička alijansa veliki je gubitnik. Potpora za stranku francuskog predsjednika znatno se smanjila u odnosu na prethodne izbore 2022. što, uz nedavne izbore za EU parlament, potvrđuje sve veći pad njegove popularnosti. Predsjednik Macron na vlasti je od 2017., a u tom periodu uspio je nepopularnim mjerama, ali i svojim nastupom kojeg mnogi opisuju kao autoritaran i bahat, srozati svoju potporu na vrlo niske razine. Kad je došao na vlast imao je visoku potporu od čak 66%. Ovih dana pada na oko 29%. Drugim riječima, potpora za njega se i više nego prepolovila.
Oni koji ga i dalje podržavaju možda će čak reći da je to i dobro jer je svoje vrijeme na vlasti iskoristio za nametanje Francuzima mjera koje su nailazile na žestoki otpor, primjerice njegovo podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. To je izazvalo ogromne demonstracije diljem zemlje, a kada na kraju nije mogao dobiti potporu za kontroverznu mjeru u parlamentu odlučio se mjeru provesti direktno, bez odobrenja parlamenta, što je zakonski mogao, ali je takav potez osudilo, prema anketama, čak 80% Francuza.
Tko je dakle "zadovoljan" s učinkom francuskog predsjednika? Većina Francuza nije. Zadovoljan je prije svega veliki biznis koji je Macrona podupirao od početka, a Macron, kao bivši investicijski bankar, primarno je i gledao da zemlju uredi sukladno interesima te klase. No, ta ista klasa vjerojatno nije (kao i obično) razmišljala o širim posljedicama već samo o svojem uskom interesu. Posljedica je pak radikalizacija francuske politike bez presedana. Naime, u prvom krugu aktualnih parlamentarnih izbora tvrda desnica osvojila je najveći broj glasova, no odmah za njom uspinje se i tvrda ljevica, odnosno alijansa Novi narodni front (NPF) koju predvodi Jean-Luc Melenchon.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
