Napetosti na Balkanu nikad nisu dobar znak, pogledajmo što se trenutačno događa u Podgorici gdje traju prosvjedi na ulicama. Naime, parlament Crne Gore jučer je odobrio novi zakon o vjerskim zajednicama, zakon na temelju kojeg bi crkve morale dokazivati svoje vlasništvo koje datira prije 1918. godine kada je većinskom pravoslavna Crna Gora ušla u sastav tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno preteče bivše Kraljevine Jugoslavije i kasnije socijalističke SFRJ.
Zašto je to bitno i tko prosvjeduje? Doći ćemo do toga. Prvo osvrt na neke bitne detalje. Crna Gora, kako i znamo, najmanja je republika bivše SFRJ. Danas ima stanovnika otprilike kao i u vrijeme kada se Jugoslavija raspadala početkom 90-ih godina, oko 620,000 stanovnika. No, kao što također znamo, nakon što se Jugoslavija raspala Crna Gora i Srbija ostale su zajedno u jednoj manjoj međusobnoj zajednici koja se nazivala Federalna Republika Jugoslavija (FRJ). Ta država, koja zbog svog imena često zbunjuje strance koji uče o povijesti Jugoslavije, postojala je od 1992. do 2003., no sve to vrijeme bila je zapravo ono što nazivom i postaje nakon 2003. - Srbija i Crna Gora (od tada puni službeni naziv je: Državna Zajednica Srbija i Crna Gora). Pod tim imenom zemlja će postojati još tri godine, odnosno do 2006. kada na referendumu Crna Gora odlučuje odcijepiti se od dominantne Srbije i nastaviti dalje kao neovisna država.
Referendum se održao 21. svibnja 2006. i prošao je "jedva". Naime, da bi bio uspješan za odcjepljenje je moralo glasati 55% ili više glasača. Koliko ih je glasalo za odcjepljenje? 55,5%. Izlaznost je bila visoka, 86,3%, a 99,73% glasačkih listića od ukupno nešto više 477,000 bilo je važećih.
Dakako, u ovako tijesnom rezultatu za očekivati je da opozicija neće tek tako prihvatiti poraz. Tako je i bilo - lider bloka stranaka koje su bila za ostanak u uniji sa Srbijom, Predrag Bulatović, zatražio je ponovljeno brojanje glasova. No, to se nije dogodilo - izborna komisija, kao i EU promatrači, poručili su kako nema razloga jer je sve bilo u skladu s pravilima.
No, i ako jest, to ne umanjuje činjenicu da je Crna Gora u tom povijesnom trenutku bila poprilično podijeljena zemlja, a puno drugačija nije ni danas.
Druga tema na koju se moramo osvrnuti uz ovu kronološku je pitanje demografije. Kako smo već i spomenuli govoreći o populaciji, Crna Gora je, jasno, bila mali dio ukupne populacije unije između Srbije i Crne Gore. Zajednička zemlja imala je oko 10 milijuna i 600 tisuća ljudi. Tih 10 milijuna bili su stanovnici Srbije, a ovih preostalih 600-injak tisuća stanovnici Crne Gore.
Etnička slika Crne Gore? To je već "ona tema" koja diljem Balkana izaziva skok temperature, nažalost Crna Gora nije iznimka. U najtočnijem prikazu stvari stoje ovako - više od 90% stanovnika Crne Gore su Južni Slaveni. Oko 5% su Albanci, a nešto manje od 5% "ostali".
Što se Slavena u Crnoj Gori tiče, oni se izjašnjavaju o svom identitetu ovisno o tome kakve su političke prilike, što je opet nešto vrlo specifično za dobar dio Balkana. Tako primjerice imamo podatak iz popisa stanovništva 1948., dakle neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada se 90% ispitanih izjasnilo kao Crnogorci. U tom popisu Srba je bilo 1,8% - isto kao i Hrvata.
Tijekom godina broj onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci pomalo se smanjivao, a broj onih koji se izjašnjavaju kao Srbi se povećavao. 1991., u godini kada se Jugoslavija raspadala u političkom i fizičkom smislu, 61,9% stanovnika Crne Gore izjasnio se kao Crnogorci, a 9,3% kao Srbi.
Od onda do danas došlo je do određenih znatnih promjena pa tako imamo zadnji popis stanovništva, onaj proveden 2011. godine, na kojem se svega 45% izjasnilo kao Crnogorci te 28,7% kao Srbi (njih oko tisuću, ili 0,2%, i dalje se izjašnjavaju kao Jugoslaveni - narod zemlje koja više ne postoji). 4,9% su Albanci, a zatim imamo i popriličnu muslimansku manjinu. Tu ćemo naići na još jednu konfuziju. Izjašnjavaju li se slavenski muslimani kao "muslimani" ili kao Bošnjaci? Čini se da i tu politika igra ulogu jer brojke se mijenjaju bez da se nužno mijenja sam broj stanovnika. Sve u svemu, danas (odnosno 2011.) u Crnoj Gori imamo 3,3 Muslimana te 8,6% Bošnjaka. Idući popis stanovništva, zakazan za 2021. godinu, svakako će biti zanimljiv u kontekstu kompariranja s ovdje iznijetim brojkama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
