Kako je jednom Oscar Wilde izjavio, rad je prokletstvo alkoholičarske klase. Dakle, rad predstavlja stavku koja je puno važnija od običnog faktora proizvodnje. Radnici predstavljaju ljude koji žele biti zaposleni, žele imati dobar posao s visokim nadnicama kako bi mogli ispuniti svoje želje i potrebe.
Tržište rada opisuje ponudu i potražnju za radom. Ponuda rada može se definirati kao raspoloživa ljudska radna snaga koja se nalazi na nekom tržištu rada. Također, može biti definirana kao ukupan broj sati koji radnici žele raditi uz određene nadnice.
Osnovni elementi ponude rada su:
1) Radni sati
2) Udio radne snage
3) Imigracija
Većina zaposlenih ljudi ima poslove s fiksnim radnim vremenom te u prosjeku radi između 35 i 40 sati tjedno (premda će se vjerojatno to promijeniti u doglednoj budućnosti). Ukoliko se osoba odluči na pohađanje fakulteta, ranijeg odlaska u mirovinu, rad na pola radnog vremena- to može utjecati na smanjenje broja ukupnih radnih sati u životu. Ukoliko neka osoba odluči raditi "na crno" ili se odluči na dodatni posao, to može rezultirati povećanjem broja ukupnih radnih sati u životu.
Ukoliko se stavimo u situaciju radnika kojem je ponuđena viša nadnica po satu rada i koji može birati koliko sati želi raditi, s jedne strane će se javiti učinak supstitucije, dok će se s druge strane javiti učinak dohotka. S višom nadnicom i dohodak će biti viši. S većim dohotkom radnik će biti u mogućnosti kupiti veći broj proizvoda i usluga koji će zadovoljiti njegove želje i potrebe. Koji će učinak biti jači, učinak supstitucije ili učinak dohotka, ovisit će isključivo o pojedincu.
Snažan priljev žena u radnu snagu rezultirao je rastom stope udjela ženske radne snage sa 34% 1950. godine na 60% danas. To se može objasniti rastom realnih nadnica, što je utjecalo na to da je rad ženama postao privlačniji.
Imigracija je također vrlo važna u ponudi radne snage. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim državama 1950-tih godina glavni izvori imigranata su bili Njemačka i Kanada, dok su 1990-ih to bili Meksiko i Filipini. Kao posljedica toga je bila da su noviji imigranti vladali s relativno manje vještina i bili su neobrazovaniji od prethodnih imigranata. S gledišta ponude rada, ukupni učinak novije imigracije bio je povećanje ponude niskokvalificiranih radnika u odnosu na visokokvalificirane. Ta je promjena doprinijela padu nadnica manje obrazovanih ljudi u odnosu na fakultetski obrazovane.
"Ponuđena količina rada je broj jedinica rada (izražen najčešće u radnim satima ili brojem zaposlenih osoba) koju domaćinstva nude poduzećima. Pretpostavlja se da sve individue teže maksimizaciji korisnosti te da imaju istu funkciju korisnosti. Korisnost je maksimizirana kada su sati slobodnog vremena prilagođeni tako da je odnos graničnog proizvoda slobodnog vremena prema graničnoj korisnosti dohotka jednak tržišnoj stopi realnih nadnica. Otuda, funkcija ponude rada prema (neo)klasičnom modelu reprezentira ovisnost ponude rada o realnim nadnicama."
Dva razloga porasta realnih nadnica koje uvjetuju porast ponude rada su:
1) Rast radnih sati po radniku
2) Porast stope participacije radne snage
Radni sati po radniku ovise o spremnosti radnika na rad, a ta se spremnost mjeri oportunitetnim troškovima. Realna nadnica jednaka je oportunitetnom trošku izostanka sa posla.
Porast realne nadnice djelovat će na spremnost za rad na dva načina: učinkom supstitucije i učinkom dohotka. Veći oportunitetni troškovi nerada obeshrabruju ljude na način da povećavaju slobodno vrijeme radnika i povećavaju vrijeme koje je radnik proveo na radu. Ukoliko su realne nadnice veće, tada se nudi i veći broj sati rada. Bitno je napomenuti da učinak dohotka djeluje različito od učinka supstitucije. Razlog tome je što će veće realne nadnice povećati dohodak. Koja će, od nabrojana dva učinka, prevladati ovisi isključivo kako je već navedeno o pojedincu i njegovim stavovima prema radu i prema realnim nadnicama.
Porast stope participacije radne snage predstavlja proporciju radno sposobne populacije koja je zaposlena, ili koja je nezaposlena. Upravo zbog toga što svaka osoba ima određen minimalan iznos nadnice za kojega je spremna raditi, ukoliko rastu realne nadnice, bit će veći broj onih ljudi čiji je minimum veći od realnih nadnica. U tom slučaju doći će i do veće stope participacije radne snage.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
