Aktualna koronavirus kriza traje već nekoliko mjeseci i iako se sve relevantne situacije još uvijek mogu promijeniti, sada ipak već možemo, oprezno, koristiti postojeće brojke kako bismo detektirali i adresirali neke trendove, anomalije i specifičnosti. Globalno se nalazimo negdje pri vrhuncu "prvog vala" koji možda upravo traje. Kako gdje, dakako, no kao referentno područje uzimamo ono nama bliže, Europu. Iako se mrtvi dnevno u Europi i dalje broje u tisućama, linearne i (još važnije) logaritamske krivulje pokazuju nam da više nismo u situaciji nekontroliranog širenja.Dakako, taj optimizam vjerojatno uvelike proizlazi upravo iz činjenice da situacija jest "kontrolirana" (izolacijom, strogim mjerama...). Novi izazov je sada iza ugla jer će brojne zemlje već u narednim danima krenuti s relaksacijom postojećih mjera ohrabrene datim brojkama. Hoće li se to pokazati kao pametan potez ili potencijalno krajnje opasan (uvertira u "drugi val"), saznat ćemo uskoro. U svakom slučaju mudrije odluke bit će onih zemalja koje će ipak pričekati da vide kako se trendovi odvijaju u onima koje će prve pokrenuti relaksaciju restriktivnih mjera.
No, govoreći o dostupnim statističkim podacima nemoguće je ne uočiti kako postoje neke velike razlike u broju oboljelih i mrtvih kada kompariramo zapadnu i istočnu Europu. U ovom slučaju čak se ne moramo ni baviti definicijom gdje "počinje" zapad, a gdje istok, umjesto toga možemo liniju povući ravno između bivšeg socijalističkog bloka i demokratskog zapadnog. Razlike su velike, prevelike da ih se ne bi detaljno analiziralo. Je li trenutak za to već sada, ili je prerano, vrijeme će pokazati, no ipak ćemo pokušati.
Krenimo redom. Počnimo s populacijom. Na prostoru Europe danas živi oko 740 milijuna stanovnika - u tu populaciju uključujemo i Rusiju (da, veći dio ruskog teritorija zapravo se nalazi u Aziji, no većina stanovništva Ruske Federacije, čak 110 od 143 milijuna, živi na prostoru Europe). Komparacije radi, Europa ima više nego dvostruko stanovnika od SAD-a (oko 327 milijuna) i oko dvostruko manje od Kine (oko 1,4 milijarde).
Sada ćemo Europu populacijski podijeliti na istočnu i zapadnu, prema političkim linijama iz vremena socijalističkog bloka. U "istočnu Europu" ćemo tako uključiti i prostor bivše SFRJ kao i stanovnike koji žive na prostoru nekadašnje istočne Njemačke (zapravo baš bi oni mogli biti važni u nastavku ove analize).
Zbrajajući ukupnu populaciju svih zemalja nekadašnjeg socijalističkog bloka, odnosno sve "iza Željezne zavjese" (i malo ispred - odnosno SFRJ) dobivamo brojku od nekih 300 milijuna ljudi. Dakle, istočna i zapadna Europa nisu baš 50/50, ali u svrhu ove analize možemo reći da su "tu negdje" (ako bismo u tu računicu dodali i "autohtone" stanovnike istočne Europe koji rade na prostoru zapadne, brojke bi bile još i sličnije). Konkretnije - na istoku Europe živi otprilike 40% stanovnika Europe, a na zapadu ih živi otprilike 60%.
Dobro, idući podatak koji moramo pronaći je broj zaraženih i broj preminulih od posljedica COVID-19 u zapadnoj i istočnoj Europi. Koristeći se relevantnim javnim statističkim podacima dolazimo do ovih brojki:
Broj slučajeva zaraze u istočnoj Europi: 41,796
Broj slučajeva zaraze u zapadnoj Europi: 705,110
Broj smrtnih slučajeva u istočnoj Europi: 1,011
Broj smrtnih slučajeva u zapadnoj Europi: 60,297
Prikazano na tablici (vrijeme mjerenja: jutro, 9. travnja 2020):
Ne treba posebno ni isticati kako su ove razlike u brojkama ogromne. Iako govorimo o relativno sličnom broju stanovnika (omjer 60/40 za zapadnu Europu), razlike u broju oboljelih, a naročito preminulih, su ekstremne. Prema ovim podacima na zapadu Europe imamo 17 puta više oboljelih kao i čak 60 puta više preminulih.
Iz ovih brojki možemo izračunati kako u ovom trenutku na svakih 296,735 osoba u istočnoj Europi imamo 1 smrtni slučaj, no na zapadu imamo po 1 smrtni slučaj na svakih 7,130 osoba.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
