Poljaci su svakako imali velike ekspanzionističke ambicije, no može se reći i kako je to bio "napad kao najbolja obrana" jer da su čekali sigurno bi Lenjin dao naredbu da se pregazi Poljska i krene dalje prema Europi gdje su brojni komunistički pokreti samo čekali na trenutak ustanka.
Poljska dugo čekana neovisnost je pak jedva spašena, iako ne zadugo...
U periodu od rata sa SSSR-om do Drugog svjetskog rata situacija je bila "relativno mirna" - ako zanemarimo atentat na prvog poljskog predsjednika Gabrijela Narutowicza 1922., te vojni državni udar 1926. godine!
Ekonomski pak Varšava se dobro razvija, oko 1925. broji oko milijun stanovnika. Otvara se zračna luka, a gradi se i metro (no neće ga stići izgraditi prije izbijanja Drugog svjetskog rata).
Poljaci su, kako smo vidjeli, odmah nakon ponovnog stvaranja države 1918. krenuli s ekspanzijom iste strahujući da bi po njih ponovno moglo doći "Njemačko i Rusko carstvo" - strahovi su im bili itekako opravdani. 23. kolovoza 1939. SSSR i nacistička Njemačka, Staljin i Hitler, potpisuju sporazum Molotov–Ribbentrop (naziv dolazi od tadašnjih ministara vanjskih poslova, njemačkog Joachima von Ribbentropa i sovjetskog Vjačeslava Molotova) o ne-napadanju, ali isti ima i jedan tajni protokol o "podjeli sfere utjecaja" - ponajviše o podjeli Poljske!
Zanimljiv detalj - iako je kružila glasina da su Hitler i Staljin dogovorili podjelu Poljske to je kroz cijeli rat bila samo glasina da bi se tek za vrijeme Nirnberškog procesa 1945. otkrilo da je "tajni protokol" itekako bio stvaran!
Sukladno "dogovoru" Njemačka je pokrenula invaziju na Poljsku 1. rujna 1939., a SSSR 17. rujna. Oko milijun poljskih vojnika suočilo se s invazijama, no slomljeni su na obje fronte. Hitler je poslao oko 1,5 milijuna vojnika, a Staljin oko 500,000.
Gotovo od prvih sati invazije Varšava (koja je bila tajnim sporazumom "dodijeljena" Hitleru) se našla na meti žestokog bombardiranja od strane njemačkih zračnih snaga (Luftwaffe). 13. rujna već počinje opsada grada, a 24. rujna čak 1,150 njemačkih vojnih zrakoplova bombardiralo je grad.
Opsada će trajati do 28. rujna kada se Varšava predaje. Oko 18,000 civila bit će ubijeno u njemačkom bombardiranju grada. 10% zgrada je potpuno uništeno, 40% oštećeno. Oko 140,000 poljskih vojnika postali su njemački ratni zarobljenici.
Staljin je pak do početka listopada već porazio poljsku vojsku na istoku zemlje te je taj dio integriran u SSSR (najveći grad pod sovjetskom kontrolom bio je Bialystok).
U istom "valu" SSSR je preuzeo i dijelove Finske (nakon Zimskog rata), anektirao je Estoniju, Litvu i Latviju, kao i dijelove Rumunjske. Invazija na Poljsku se pak argumentirala kao tobožnja zabrinutost za etničke Ukrajince i Bjeloruse.
I tako je Poljska još jednom prestala postojati na karti Europe, svega 20-ak godina nakon što se "pojavila". Tu su i dalje Poljaci, ali i velik broj njih će nestati za vrijeme strašne okupacije s jedne i druge strane. Sovjetski NKVD je odveo na stotine tisuća Poljaka iz istočne Poljske u Sibir i udaljene dijelove SSSR-a u sklopu četiri velikih deportacija. S obje strane okupacije trajala je velika represija, a Sovjeti će ostati u istočnoj Poljskoj do ljeta 1941. kada je Hitler odlučio prevariti Staljina - prekršio je Molotov-Ribbentrop sporazum te krenuo u napad na SSSR (operacija Barbarossa) pri čemu je cijela Poljska došla pod njemačku okupaciju.
Koji je pak bio Hitlerov plan za Varšavu? Zlokoban - donio je odluku kako Varšavu treba u potpunosti uništiti, do temelja, i na tom mjestu sagraditi novi njemački grad koji bi se zvao "Neue deutsche Stadt Warschau". Odmah po zauzimanja grada su i krenuli s tim planom. Zatvorene su sve više škole, a ljude se počelo masovno deportirati u konc-logore. Tisuće su stanovnika pak smaknuli u obližnjim šumama (Kampinos i Kebati). Na prostoru grada nacisti su organizirali tzv. "lapanke" (od poljske riječi "lapač" za "hvatanje") - bila je to brutalna praksa koja se svodila na to da se nacisti odjednom pojave na nekom mjestu s puno ljudi, recimo na željezničkoj postaji, te privedu sve civile i prolaznike koji se tamo zateknu. Sve ih se zatim prebacivalo u konc-logore i radne kampove po Njemačkoj. Ovakve brutalne prakse izvodili su i drugdje na okupiranim teritoriju, ali nigdje ne u mjeri kao u Poljskoj.
Za vrijeme nacističke okupacije Varšave svakako će u sjećanju ostati strašni Varšavski geto - najveći židovski geto na prostoru okupirane Europe u Drugom svjetskom ratu. Njemačke vlasti su ga uspostavile u studenom 1940. godine - tamo, na prostoru od svega 3,4 kvadratnih kilometara prebačeno je više od 400,000 Židova. Od tamo su prebacivani u nacističke konc-logore i mjesta masovnih ubijanja, no znatan broj ih je preminuo u samom getu od gladi.
Pred izbijanje Drugog svjetskog rata Poljska je bila najveći židovski populacijski centar u Europi. Većina ih je živjela u urbanim sredinama, naročito u Varšavi koja je bila centar židovskog društvenog, kulturalnog, političkog i vjerskog života. U vrijeme njemačke invazije 1939. u Varšavi je živjelo oko 370,000 Židova, odnosno oko 30% stanovništva tadašnjeg grada.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
