Velika priča o Sokratu: Postavljanjem naizgled jednostavnih pitanja promijenio je sudbinu čovječanstva - štuje ga se kao oca Zapadne misli iako je bio kritičar demokracije koja ga je na kraju i pogubila

Nema tko nije čuo za slavnog Sokrata. Ovaj grčki filozof toliko je slavan da se tvrdi kako upravo s njim "počinje filozofija", ali i više od toga - cijela zapadna kultura! Ali ako znamo da je bilo filozofija i prije njega, svakako i u Grčkoj, a povrh toga dotični je bio i poprilično oštar kritičar demokracije, koja je danas skoro pa sinonim za Zapadni svijet, nisu li te tvrdnje pomalo kontradiktorne? Samom Sokratu, ljubitelju kontradikcije, rasprava koja započinje na takav način zasigurno bi mu se dopala!

Ali nema šanse da shvatimo Sokrata, njegovu važnost, pa možda ni sam koncept "zapadne kulture", ako se sjurimo ravno u njegove najvažnije karakteristike! Jer reći da je bio veliki mislioc kojem su presudili i kojeg su pogubili kolege Atenjani zato što je "korumpirao mladež" bio bi najbolji način da prebrzo pokušamo shvatiti Sokrata i tako ga ostavimo kao slavno ime koje nas i dalje zbunjuje. Da bismo zaista uvidjeli zašto smo svi mi "potomci" Sokrata, zašto je on i dalje toliko svugdje oko nas, zašto nas "sokratsko razmišljanje" i dalje spašava, moramo ga napokon vidjeti u jednom širem kontekstu koji će i njega samoga definirati.

Znamo da je Sokrat rođen 470. godine prije Nove ere u predgrađu Atene koja je u to vrijeme bila "polis", odnosno grad-država - i nemoguće je razumjeti Sokrata dok nismo razumjeli Atenu.

Atena, današnji glavni grad Grčke, u vrijeme Sokrata bio je vrlo utjecajan, ali tek jedan od 1500 do 2000 polisa unutar grčkog svijeta! Bilo je to fascinantno vrijeme kad su gradovi bili nešto nalik današnjim mikrodržavama kao što su Monako, San Marino ili recimo Lihtenštajn. Polisi su bili suvereni, imali su svoj unikatan identitet, svoju kulturu i tradiciju koja ih je poprilično razlikovala jedne od drugih - čak i puno više nego današnje mikrodržave. Jer u ono vrijeme polisi su imali i unikatne političke ustroje, vlastitu vojsku, a povezanost s ostatkom svijeta svakako je bila puno manja no što je to slučaj s današnjim malim državicama. Polisi su se često nadmetali, nerijetko i vojno sukobljavali, a u miru bi trgovali, mada je između njih često vladalo nepovjerenje.

Ali do 2000 polisa? To zvuči zaista puno, pa današnja Grčka ima manje od 300 gradova, gdje su onda uopće stali svi ti polisi poput Atene, Sparte...? Stali su, ali na puno većem prostoru no što je današnja Grčka. Naime, grčki polisi nisu postojali samo na prostoru moderne Grčke, oni su se protezali sve od Kavkaza do južne Španjolske, od južne Rusije do sjevernog Egipta, diljem Mediterana i Crnog mora!

Grčki polisi proširili su se jako daleko

Kako je pak došlo do toga? Zvuči kao da su "originalni" polisi s prostora današnje Grčke kolonizirali ostatak Europe i tamo kreirali nove polise? Upravo tako je i bilo. Naime, ti "originalni" polisi često bi postali prenapučeni i skupine kolonizatora krenule bi iz njih u poznati i nepoznati svijet u potrazi za novim teritorijima i plodnom zemljom. Zamislimo grad s bedemom i okolicom - nakon razvoja brzo bi im ponestalo prostora. Širenje bi bila jedina opcija.

Naravno, kad govorimo o grčkoj kulturi nekako instinktivno je zamišljamo na prostoru baš današnje Grčke, pogotovo kad se počinje spominjati Atena koja je i danas tamo gdje je oduvijek bila. Ti brojni polisi mogu zvučati nekako apstraktno, no ako vam je lakše spomenimo da nije uvijek bilo tako. Što je bilo prije pojave polisa? Grčka je postojala kao jedna daleko "kompaktnija" kultura, a zvala se mikenska kultura (ime je dobila prema arheološkom lokalitetu Mikeni), otprilike u periodu od 1750. do 1050. prije Nove ere.

Mikenska kultura nije baš bila država, zapravo radilo se o možda 10-ak kraljevina koje su zajedno postojale na prostoru današnje središnje Grčke. Vlast je bila centralizirana, na čelu se nalazio monarh, imali su vojsku, ekonomija je funkcionirala na način da bi vlast uzela sve i zatim distribuirala koliko joj se prohtje radnicima. Uglavnom, mikenska kultura vrlo se razlikovala od puno naprednijih kasnijih polisa koji su imali i zakone, "moderne" sustave vladavine poput demokracije... Zapravo polisi su bili toliko napredniji da je njihovom pojavom "stvoren prostor" da bi se uopće mogla i razviti filozofija.

Prostor Mikenske kulture s najznačajnijim mjestima

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.