Velikim koracima počinje stvaranje kognitivnog hibrida između čovjeka i stroja: Što je zapravo Muskov "Neuralink" i zašto bi ovo mogao biti njegov najveći poduhvat, onaj koji će usmjeriti daljnju ljudsku evoluciju?

Imate li ponekad osjećaj da nikako ne stižete odraditi sve obveze u danu? Kako onda Elon Musk uspijeva voditi toliko kompanija odjednom? Ima li "klonove"? Ili je možda pronašao neki način kako augmentirati svoju inteligenciju, mentalnu moć, nekakvom tehnološkom metodom koja od čovjeka stvara "hibrid" između organog bića i stroja budućnosti? Koliko god na prvu to možda ekstravagantno zvučalo, upravo o ovom zadnjem ćemo danas govoriti!

Naime, jedna od kompanija koju vodi najbogatiji čovjek na svijetu zove se Neuralink, a od svih njegovih projekata - električnih vozila, planova stvaranja permanentne ljudske kolonije na Marsu, do "apsolutizma slobode govora" na nedavno kupljenom Twitteru - ovaj je možda daleko najuzbudljiviji iako možda nije do te mjere medijski eksponiran. Neuralink, ukratko, ima za cilj stvoriti implatante koji bi se ugrađivali direktno u ljudski mozak te tako čovjeka "unaprijedili".

Zvuči kao znanstvena fantazija, no u ovom slučaju radi se o Muskovoj fantaziji, a on ima tendenciju sulude projekte i pretvoriti u stvarnost iako je notorno "fleksibilan" s vremenskim rokovima (kad kaže da će nešto biti "iduće godine" to zna ponavljati... godinama!).

Znači Neuralink zaista planira od ljudi stvarati hibride pojačavajući im mentalne sposobnosti? Je li to neki opaki plan za tehnološku nadogradnju do Nietzscheovog "nadčovjeka"? Je li ovo početak stvarnosti u kojoj će se ludi scenariji iz romana i filmova početi ostvarivati? Hoće li prvi proizvod Neuralinka biti Robocop ili Terminator?

Dobro, čim govorimo o "čipovima koji idu u mozak" možemo odmah očekivati da će priča o istima, naročito kad iza iste stoji ekscentrični najbogatiji čovjek na svijetu (!), biti medijski djelomično prikazana kao sci-fi. Ali Neuralink je zapravo puno važniji projekt od običnog fetiša na futurologiji od strane Muska, kompanija se zapravo bavi nečim što bi zaista moglo promijeniti život na zemlji iako vjerojatno ne onako kako su to neki na prvu pomislili.

Ono o čemu ovdje zapravo govorimo je nešto što nije tako novog datuma. Riječ je o naprednoj medicinskoj proceduri koja nosi naziv BCI što je kratica za "Brain computer interface" ili u našem prijevodu: "Sučelje mozak-računalo". Drugim riječima, govorimo o direktnoj komunikacijskoj vezi između čovjekovog (ili životinjskog) mozga te vanjskog uređaja, odnosno računala.

Iako zvuči kao nešto iz budućnosti, BCI je zapravo procedura koja postoji još od 90-ih godina prošlog stoljeća. I baš zato rad Neuralinka je toliko bitan - naime, tehnologija koja postoji već nekoliko desetljeća jednostavno je ostala u istoj fazi. Musk i Neuralink sada imaju ambiciju već provjereni koncept podići na jednu sasvim drugu razinu. Istu stvar je Musk zapravo učinio i s Teslom. Nije on izmislio električni automobil, ali njegova kompanija ga jest savršeno "upakirala" u proizvod koje se koristi i prodaje. Ukoliko bi to mogao ponoviti s Neuralinkom to bi bila poprilična revolucija.

Ali što je to točno "sučelje" koje komunicira između mozga i računala? Kako to uopće funkcionira? Koliko je cijela stvar komplicirana? Koja je svrha toga? Pojasnit ćemo sve!

Što je naš mozak? Vrlo zanimljiv organ, misteriozan, u neku ruku, ali u neku i nije, ako ćemo tako gledati. Mozak je "električna spužva" koja šalje naredbe preko živaca do svih dijelova tijela, drugih organa, mišića... Ti električni impulsi su nešto kao "programski kod ljudskog tijela". Naš mozak šalje naredbe neprekidno kroz kičmu i iste se dalje granaju do odredišta. No, nažalost nije uvijek sve idealno... Ponekad se ta veza između tijela i našeg mozga jednostavno prekine, a to se može dogoditi u slučaju ozljede ili pak neke degenerativne bolesti.

Tu na scenu stupa BCI tehnologija. U osnovnom izdanju BCI je zapravo "most" koji ima za cilj spojiti prekinuti vezu između tijela i mozga.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.