Vijetnam će ove godine dobiti vlastitu podmorničku flotu, izjavio je to ruski ministar obrane Sergej Šojgu prilikom posjete Hanoju. Ruski ministar je izjavio da je postignut dogovor o pripremi podmornica, a također je odlučio da će ruske vojne škole trenirati više vijetnamskih specijalista u bližoj budućnosti. Šojgu kooperaciju s Vijetnamom smatra jednim od prioriteta ruske vanjske politike i obećao je da će Moskva obnoviti aktivnu vojnu suradnju s Hanojem.
U prosincu prošle godine spominjao sam povratak Rusije u Vijetnam u sklopu rastućih napetosti u Južnom kineskom moru, povratak navodno uključuje otvaranje bivše sovjetske baze Cam Rahn. Početkom ožujka ove godine Šojgu je u Vijetnamu opet obnovio dijalog o otvaranju baze. Svi razgovori vođeni su u tajnosti, no znakovito je da je njegov posjet Vijetnamu započeo baš posjetom Cam Rahnu.
Prema pisanju Russia Today ruski stručnjaci su podijeljeni su oko mogućnosti i potrebe ponovnog otvaranja ruske baze u Vijetnamu. 'General-pukovnik Leonid Ivašov, bivši čelnik odjela za vanjsku suradnju ruskog ministarstva obrane, rekao je dnevniku Nezavisimaya Gazeta da je takav korak jednostavno potreban jer bi to ozbiljno ojačalo ruske pozicije u jugoistočnoj Aziji. Istodobno, Agencija Interfax citirala je neimenovani izvor u stožeru ruske mornarice koji je rekao da povratak u bazu Cam Rahn nije neophodan, a pitanje nije čak ni na dnevnom redu.'
'Vijetnam je jedan od ključnih ruskih partnera u području vojno-tehničke suradnje. Rusija opskrbljuje zemlju s podmornicama, raketnim čamcima, modernim lovcima i avijacijskim naoružanjem. Također je ključan partner u mnogim drugim srodnim područjima. Konkretno, Rusija gradi nuklearne elektrane u Vijetnamu i proizvodi naftu u obalnom pojasu zemlje' – riječima Ruslana Prukova, voditelja Centra za analize strategija i tehnologija (CAST).
No vratimo se na vijetnamsku podmorničku flotu. Vijetnam i Rusija potpisali su ugovor o kupoprodaji 6 dizel-električnih podmornica 2009. godine. RIA Novosti je 2010. pisala da se radi o ugovoru vrijednom 3,2 milijarde američkih dolara, što je najveći posao u povijesti ruskog izvoza pomorske opreme. Cijena ne obuhvaća samo izgradnju podmornica već i izgradnju sve potrebne obalne infrastrukture te isporuku naoružanja i ostale popratne opreme.
Dvije od šest podmornica klase Varšavjanka (prema poznatoj revolucionarnoj pjesmi) bit će isporučene ove godine. Svih 6 podmornica bit će isporučeno do 2016. godine. Prva od podmornica koje će biti isporučene Vijetnamu trenutno završava testiranje.
Klasa Varšavjanka ili projekt 636M zapravo je poboljšana verzija poznatih podmornica Kilo klase. Varšavjanka ima naprednu stealth tehnologiju, prošireni borbeni domet i sposobnost da ugrožava zemlju, površinu i podvodne mete. Zbog tišine kojom podmornica operira i supersoničnih protubrodskih sustava kojima je naoružana, ona predstavlja opasnost za svaku mornaricu na svijetu. Varšavjanka je od strane američke mornarice prozvana 'crna rupa' upravo zbog male buke koju proizvodi. Na trupu i vertikalnom stabilizatoru postavljene su pločice da apsorbiraju aktivne sonarne valove te smanje ili iskrive povratni signal. Unutar podmornice su također postavljene pločice da smanje opseg detekcije pasivnog sonara.
Podmornice klase Varšavjanka imaju istisninu od 3100 tona, dosežu brzinu od 20 čvorova, sposobne su zaroniti 300 metara i nose posadu od 52 člana.
Podmornice su opremljene torpednim cijevima od 533 mm i naoružane torpedima, minama i supersoničnim protubrodskim raketama Kalibr/Klub 3M54 (NATO oznaka SS-N-27 Sizzler). Glavna zadaća ovih podmornica su protu-brodske i protu-podmorničke misije u relativno plitkim vodama. Vijetnam time podiže svoje mogućnosti općeg izviđanja, patrolnih operacija i obalne obrane.
Što Rusija zapravo prodaje Vijetnamu? Ukratko, 2007. je američka mornarica objavila da nakon gotovo 6 godina testiranja još uvijek nema plan za obranu nosača zrakoplova od supersoničnih ruskih projektila, posebice spominjući Sizzler. Prema riječima američkog admirala Keatinga (2008.) Sizzler je 'vrlo sofisticirani komad hardvera i mi trenutno nismo u stanju braniti se protiv te rakete kako bih želio'. 2010. je ponovno objavljeno da SAD nemaju obranu protiv Sizzlera. Američkoj mornarici je čak nedostajao dovoljno brz projektil koji bi simuliralo Sizzler, tako da američka mornarica nije ni mogla testirati svoje obrambene mogućnosti. Očekuje se da će Amerikanci 2014. godine testirati projektil koji bi trebao pomoći pobijediti Sizzler. U prosincu 2012. američki Time je objavio rezultate testova protiv imitacije ruskog Sunburn projektila:'U testovima koji koriste surogate koji su i sporiji i veći od Sunburn projektila brzine 2 macha, bilo je jasno da Aegis sustav ne može odraditi učinkovitu obranu samog sebe niti nosača zrakoplova kojih je pratnja.' U članku također stoji da je Sizzler superioran projektilu Sunburn, kako brzinom tako i niskim letom. I taj članak potvrđuje da Amerikanci nisu bili u mogućnosti replicirati Sizzler na testovima.
Osim toga, vijetnamska mornarica je 2011. kupila i dvije Gepard-3.9 fregate naoružane udarnim sustavom Klub kao i Kh-35 protubrodskim sustavom. Evo što piše ruski vojni analitičar Dmitri Litovkin: 'Kao dio tih opskrba, Moskva i Hanoj planiraju razviti zajednički projektil analogan ruskom Kh-35 Uran. On će biti razvijen po istom principu kao BrahMos projekt, rusko-indijski udruženi poduhvat. Uran je jedan od najnaprednijih ruskih protubrodskih krstarećih projektila. Može biti lansiran s površinskog ili podvodnog vozila, ili kao dio Bal-E obalnog protubrodskog kompleksa. Kh-35 je jedinstven po tome što je imun na neprijateljske radarske smetnje. Pored aktivnog moda (kada je traženje cilja omogućeno u djeliću sekunde), projektil također može letjeti u pasivnom modu tj. u potpunoj radio tišini, pri čemu umjesto skeniranja okolnog prostora otkriva impulse koje emitira cilj. Letjelica leti na visini od 2-3 metra iznad razine mora – ispod palube broda, čineći je neuhvatljivom za radare. Usput, ta sposobnost je vrlo cijenjena od strane Sjedinjenih Država. Šuška se da će glava za samo-navođenje K-35 biti ugrađena na američki ASM Harpoon.'
Vrhunska oprema koju Vijetnam kupuje ojačat će njihovu poziciju u graničnim nesporazumima oko Južnog kineskog mora. Prodajom oružja Vijetnamu i aktiviranjem pitanja pomorske baze u toj zemlji Rusija ulazi u regiju. U isto vrijeme Amerikanci u regiji pripremaju teren za zastrašivanje i zatvaranje Kine. Izabirući Rusiju za strateškog partnera, a ne Sjedinjene Američke Države, Vijetnam pokazuje da ne želi sudjelovati u američkim pritiscima na Kinu ako ne mora. Vijetnam samo želi zaštititi svoje nacionalne interese u Južnom kineskom moru i steći bolju poziciju za buduće pregovore oko spornih otočja i granica.
Vijetnamcima će trebati nekoliko godina vježbi i školovanja pa da njihova podmornička flota postane zaista operativna. Kada podmornice budu operativne Vijetnam će postati respektabilan protivnik koji će svakom neprijatelju u svom djelokrugu moći nanijeti gubitke. Dakle, nema napada na vijetnamsku mornaricu bez gubitaka. Naravno, vijetnamska mornarica neće biti u mogućnosti u nekom zamišljenom sukobu poraziti kinesku ili američku mornaricu, ali će biti dovoljno opasna da drži veće mornarice na distanci.
Vijetnam je cijelom svojom obalom naslonjen na Južno kinesko more, ribarstvo i riblja industrija tradicionalno predstavljaju važnu granu državnog gospodarstva. Južno kinesko more je nov i važan izvor nafte i plina za regiju gdje Vijetnam također traži svoj dio. Uza sve to Južno kinesko more je drugo najprometnije more na svijetu. Uzevši sve to zajedno, uopće ne čudi što se Vijetnam naoružava.
Izvori i reference::
- RUSSIA TODAY – „Russia, Vietnam agree on submarine fleet deal“ (http://rt.com/politics/russia-vietnam-agree-on-submarine-fleet-deal-891/)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
