Tijekom siječnja japanski predsjednik vlade Shinzo Abe uputio se u petodnevni posjet zemljama sjeverne i jugoistočne Europe. Nakon što je posjetio Estoniju, Litvu i Latviju turneju je nastavio u Bugarskoj, Srbiji i Rumunjskoj. Upravo je posjet Srbiji i Beogradu bio središnja točka cijelog puta. Premda je Srbija jedina od svih tih država koje je japanski lider posjetio, a da nije članica Europske unije i NATO saveza, ona je imala središnju važnost zbog mnogih razloga. Abeova posjeta od 15. siječnja ove godine bila je prva posjeta nekog japanskog premijera Srbiji od njena osamostaljenja. Posljednji puta japanski premijer, Yasuhiro Nakasone, bio je u Beogradu davne 1987. Doduše treba priznati da, iako su geografski na drugim krajevima svijeta, Japan i Srbija imaju diplomatsku povijest dugu 135 godina, a ta obljetnica svečano je obilježena lani.
Uoči, za vrijeme i nakon posjeta dvaju delegacija, vođe Srbije i Japana nisu štedjeli komplimente kako bi pohvalili drugu stranu kao i bilateralnu suradnju koja iz godine u godinu bilježi uzlazne trendove i postaje sve šira i konkretnija. "Velika je čast i zadovoljstvo da u Beogradu i Srbiji pozdravimo gospodina Shinza Abea, premijera vlade prijateljskog Japana i dužnosnika tako visokog ranga, koji je kao prvi posjetio Srbiju nakon 31 godine", kazao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić na press konferenciji koju je održao zajedno s japanskim premijerom nakon pregovora. Vučić je na sastanku delegacija Srbije i Japana s gospodarstvenicima dviju zemalja istaknuo da japanske tvrtke koje budu poslovale u Srbiji time mogu osigurati "najšire domete" u vanjskoj trgovini, uz podsjećanje da Srbija ima sporazume o slobodnoj trgovini s kompletnom regijom bivše Jugoslavije, Europskom unijom, Turskom, Rusijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, ali i drugim zemljama Euroazijske unije.
Uz zahvalnost Japanu za svu pomoć u vrijeme elementarnih nepogoda, posebno za vrijeme katastrofalnih poplava 2014., Vučić je ponovio poziv japanskim investitorima da u većem broju dođu i ulože u Srbiju. Srpski lider je podsjetio da je Srbija tijekom turbulentnog 20. stoljeća pretrpjela ogromne žrtve, da je imala mnoge ratove, ali da se nada da u 21. stoljeću neće imati nijedan rat, i da će svojim radom i napretkom smanjiti veliku razliku u gospodarskom razvoju koju ima odnosu na Japan.
Srpsko-japanskom sastanku nazočilo je čak 16 predstavnika japanskih, globalnih kompanija i 16 srpskih kompanija. U srpskoj delegaciji su bili premijerka Ana Brnabić, ministri Ivica Dačić, Zorana Mihajlović, Aleksandar Antić, Goran Trivan, Goran Knežević, Rasim Ljajić, Branislav Nedimović, Jadranka Joksimović. "Možda će vam se, poštovani prijatelji iz Japana, učiniti nepristojnim ono što ću reći, ali ja zaista mislim da japanske kompanije ne mogu da pronađu bolje mjesto za ostvarenje svojih profita i poslovnih interesa i za ostvarenje dobrih rezultata u ekonomiji, od Srbije", kazao je super samouvjereni Vučić. Također je spomenuo da su samo u prethodnih nekoliko mjeseci postignuti dogovori s japanskim kompanijama kao što je Mitsubishi.
Naime JP Elektroprivreda Srbije (EPS) i japanski Mitsubishi Hitachi Power Systems potpisali su u rujnu prošle godine ugovor o izgradnji postrojenja za odsumporavanje plinova u termoelektrani Nikola Tesla A (TENT) u Obrenovcu. U konzorciju koji će realizirati projekt su i japanska kompanija Itochu i domaća tvrtka MPP Jedinstvo iz Sevojna. Aleksandar Antić, srpski ministar rudarstva i energetike, tom prilikom je rekao da će postrojenje za odsumporavanje u četiri bloka TENT A osigurati sigurnost elektroenergetskog sustava i smanjiti emisiju sumporovog dioksida devet puta. Emisije će biti smanjene s oko 74 000 tona na 7800 tona godišnje, što je u skladu sa svim obvezama i direktivama koje je Srbija preuzela. Projekt se realizira u sklopu sporazuma između vlade Srbije i vlade Japana, na temelju kojeg je između EPS-a i Japanske agencije za međunarodnu suradnju (JICA) potpisan Sporazum o kreditu za financiranje projekta. Vučić je spomenuo i japansko-francuski konzorcij Itochu, koji je pobijedio na natječaju za deponij u Vinči, te podsjetio da je nedavno otvorena tvornica Yazaki u Šapcu.
S druge strane i japanski lider bio je vrlo dobre volje. Srbija je ključna država za stabilnost Zapadnog Balkana, poručio je premijer Japana Abe i najavio da će Japan nastaviti aktivno pomagati europske integracije Srbije i obližnjih zemalja. Abe je ocijenio da je sastanak s predsjednikom Srbije novi početak prijateljstva dviju država i da će se na taj način snažno ojačati japansko-srpski odnosi i u političkim, gospodarskim, kulturnim i drugim sferama. Srbija je ključna država za stabilnost zapadnog Balkana, ukazao je Abe i posebno naglasio da su i zbog toga odnosi sa Srbijom veoma važni. Međunarodna zajednica suočava se s problemom naoružanja i prijetnje Sjeverne Koreje. Abe je istaknuo da je osobno s Vučićem dogovorio da će blisko surađivati u reakcijama na taj važan problem iako je vidljivo da je sjevernokorejski problem bio na marginama razgovora.
Ali ono što je zaokupilo pažnju javnosti bila je najava Abea da će se pokrenuti Zapadnobalkanska kooperacijska inicijativa što je jasno naznačilo da Japan vidi regiju jugoistočne Europe ključnom za ostvarivanje japanskih vanjskopolitičkih ambicija. Točnije, predložen je olakšani dijalog kroz imenovanje veleposlanika za Zapadni Balkan u japanskom ministarstvu vanjskih poslova što označava novu suradnju kroz JICA-u i seminare za regionalnu suradnju. To je svakako pokušaj da Japanci koliko toliko odgovore na kinesku ekonomsku ekspanziju u jugoistočnoj Europi koja bi se trebala okruniti inicijativom Jedan pojas jedna cesta. Pitanje je mogu li Japanci konkurirati Kinezima na ovim prostorima jer Kina ima duboke veze s bivšim komunističkim državama, ali svakako mogu ostvariti velike gospodarske uspjehe.
Ono što su dvojica državnika navela kao razloge suradnje je točno. Sve bolji japansko-srpski odnosi predstavljaju veliki signal za japanske tvrtke da nastave ulagati u Srbiju. To govori o tome da je Srbija jedan regionalni centar, znači Japanci vide da se bez problema i zapreka može raditi u Srbiji, a iz Srbije može se raditi uokolo u regiji, ali i šire na prostorima Europe. Japanske investicije bi mogle pomoći revitalizirati srpsko gospodarstvo ako bi doista u većoj mjeri uslijedile. I osim samih investicija izuzetno je značajno to što Japan može ponuditi Srbiji tehnologiju, vještine i znanja koje su potrebna za obnovu i osuvremenjivanje srpskog gospodarstva. Ulaganja u IT, automobilsku, kemijsku, farmaceutsku i drugu industriju su ono što srpskom gospodarstvo snažno treba kao i popratna znanja, vještine i sposobnosti koje samo Japan može ponuditi. S druge strane, Srbija donosi brojne koristi za Japan jer je trenutno Srbija država u regiji koja nudi najbolje poticaje za izravne strane investicije i ima većinom visoko obrazovanu radnu snagu čije su plaće znatno niže od prosjeka EU. Dakle, Japanci dobivaju jeftinu radnu snagu. Kroz teritorij Srbije Japan može sebi otvoriti brojna tržišta u Europi.
Velika je čast i zadovoljstvo moralno i praktično za Srbiju što ju je Abe stavio na svoj popis europskih zemalja koje je posjetio u siječnju. To je još jedan dokaz da je Srbija politički čimbenik u Europi i svijetu. Ne bi japanski premijer dolazio u srpsku prijestolnicu tek reda radi. Posjetom Beogradu Abe je odao počast Vučićevoj multidimenzionalnoj vanjskoj politici koja osim želje za dobrim odnosima sa Zapadom se sve više okreće suradnji s Istokom. Naravno, Japanci zbog svojih dobrih odnosa s Washingtonom, Parizom i Berlinom mogu ubrzati ulazak Srbije u EU, ali i olakšati odnose s NATO-om. Suradnja s Tokijom može sugerirati europskim državnicima da ubrzaju proces pristupanja Srbije EU jer Srbi pokazuju da su privrženi visokim međunarodnim standardima transparentnosti i odgovornosti. Te standarde Japan traži od svojih diplomatskih i trgovinskih partnera.
Japan računa na Srbiju kao važnog diplomatskog i gospodarskog partnera iz još jednog razloga. Odnosi Beograda i Pekinga su već godinama itekako uznapredovali pa sada i Japanci ne žele zaostati. Žele ubirati plodove suradnje s državom koja se nalazi na rubu odnosno graniči s Europskom unijom i NATO savezom. Na neki način današnji japanski političko-ekonomski establišment želi nastaviti inicijativu koju je još 1987. pokrenuo premijer Yasuhiro Nakasone kada je tijekom posjeta Beogradu održao predavanje na beogradskom univerzitetu nazvano "Japanskim europskim prijateljima", pozivajući SAD i SSSR da nastave napore za nuklearno razoružanje.
Dva desetljeća kasnije, Sveučilište Osaka i beogradski Institut za međunarodnu politiku i ekonomiju vodili su nekoliko zajedničkih projekata istražujući socio-ekonomske i političke aspekte veza između Japana i Srbije. Dva ministarstva vanjskih poslova su organizirala brojne konferencije i sastanke. Pritom su se neki stručnjaci, poput Mamorua Sadakate, orijentirali na povijesne aspekte i sličnosti između Jugoslavije/Srbije i Japana da održavaju odlične odnose s dalekim zemljama. U slučaju Jugoslavije radi se o zemljama Afrike i Azije u okviru Pokreta nesvrstanih, a u slučaju Japana poseban odnos sa SAD-om. Ostali su stručnjaci poput Blagoja Babića predlagali poboljšanje gospodarske suradnje i prevladavanje gospodarske asimetrije između dvije države tako što bi se promovirala ideja da Srbija može ponuditi Japanu pristup tržištima Europe i Rusije kroz svoj teritorij putem sporazuma o slobodnoj trgovini.
Odnosi su se stabilno razvijali, ali ih je značajno unazadila japanska odluka pa prizna neovisnost Kosova zbog čega su naravno zahladili odnosi na relaciji Beograd-Tokio. No zadnjih godina događa se pravi revival odnosa i u budućnosti i Srbi i Japanci mogli bi znatno profitirati. Japanska strategija pokazuje kako se može uspješno poslovati s državama bivše Jugoslavije. Prihvaćanje izraza Zapadni Balkan od strane Japanaca istovremeno znači da bi pojam mogao izgubiti dio negativnih konotacija i doprinijeti stabilnosti u našoj balkanskoj regiji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
