Ovog tjedna MMF je objavio izvještaj u kojem navode kako bi sukob u Ukrajini mogao "fundamentalno izmijeniti globalni ekonomski poredak". Da će ova situacija imati dalekosežne posljedice već je svima jasno, no osvrnimo se na detalje. U izvještaju se navodi kako će doći do globalnog usporavanja ekonomskog rasta te daljnjeg povećanja inflacije. Tu se navode i već očekivana upozorenja da raste neizvjesnost kod investitora te da bi to moglo uzrokovati bijeg kapitala iz tzv. nadolazećih tržišta. U prijevodu - siromašnije zemlje bit će najviše pogođene.
"Ovaj sukob je velik udarac po globalnu ekonomiju koji će naštetiti rastu i povećati cijene", navodi se. Također se napominje kako će najveći udarac osjetiti zemlje koje su najviše trgovinski i financijski izložene ovom sukobu (u prijevodu: zemlje koje, poprilično ovise o uvozu/izvozu prema Rusiji i Ukrajini, primjerice kod nabave hrane...). Navodi se i kako postoji povećani rizik od izbijanja sukoba u ovim regijama: Sub-saharska Afrika, Latinska Amerika, Kavkaz i Centralna Azija.
U najvećoj opasnosti su, razumljivo, zemlje koje nabavljaju najveću količinu hrane iz dvije sukobljene zemlje. Recimo jedan Egipat može očekivati popriličnu krizu pošto čak 80% pšenice uvozi iz Rusije i Ukrajine.
Dugoročno gledano, navodi se, "rat bi mogao iz temelja promijeniti globalni ekonomski i geopolitički poredak ako se trgovina energijom promijeni, lanci opskrbe se rekonfiguriraju, platne mreže fragmentiraju i zemlje preispitaju posjede valutnih rezervi".
Predviđa se duboka recesija za Ukrajinu i Rusiju dok je cijela Europa u opasnosti od prekida dovoda plina.
No, što je s najvažnijim resursom od svih - hranom?
Gotovo trećinu svjetske pšenice opskrbljuju Rusija i Ukrajina. Luke su zatvorene, a infrastruktura je u kaosu, što znači da treba pronaći različite izvore ove esencijalne prehrambene kulture. S obzirom na to da poljoprivrednici u Ukrajini ne mogu obrađivati svoje usjeve, na vidiku bi mogao biti i nedostatak pšenice - koji će se tek osjetiti u punoj snazi.
U ovom trenutku, pronalaženje različitih dobavljača znači da cijene rastu, a cijena pšenice već je dosegla rekordne visine. Više od 50 zemalja ovisi o dvjema nacijama u pogledu njihove pšenice, a ova osnovna namirnica čini oko petinu svjetskih kalorija i proteina.
Neki od najvećih uvoznika pšenice iz ove regije nalaze se u sjevernoj i zapadnoj Africi, uključujući Nigeriju, jednu od siromašnijih zemalja svijeta (koja je ujedno i najmnogoljudnija zemlja Afrike!). Svakako valja spomenuti da su ove zemlje također financijski već oslabljene pandemijom.
Nedostatak ili povećanje troškova pšenice znači utjecaj na osnovne prehrambene artikle kao što su kruh, tjestenina i žitarice.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
