Ulaskom u novu godinu, napetosti između Moskve i Washingtona ne jenjavaju. Sjedinjene Države i dalje vode istragu o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore. Obje strane se međusobno optužuju za kršenje ugovora o naoružanju, te pripremaju svoje pozicije diljem svijeta za očitu dugotrajnu borbu. Uz to, Sjedinjene Države imaju četiri specijalna područja na kojima planira nove sankcije protiv Rusije, koja se priprema za ponovni izbor predsjednika Vladimira Putina.
Otkako je propao Sovjetski Savez, Sjedinjene Države su često koristile sankcije kao udar protiv Ruske Federacije. Najvažnije su one najnovije, uvedene zbog sukoba u Ukrajini i kršenja ljudskih prava. Krajem 2012. godine Washington je proširio svoje sankcije zbog ugrožavanja ljudskih prava koje su bile na snazi još u sovjetsko doba, te je izglasan Zakon Magnicki kako bi kaznili one koji su odgovorni za smrt ruskog poreznog službenika Sergeja Magnickog, zviždača koji je otkrio porezne prijevare u Kremlju. Zakon kažnjava desetak ljudi za koje se vjeruje da su bili uključeni u ovaj slučaj, ali je mjera tako razvijena da može kazniti Rusiju na daleko većem području kršenja ljudskih prava.
Sankcije povezane s Ukrajinom, zajedno s manjim sankcijama iz Europske Unije, Kanade, Australije i Japana, vode se željom za kažnjavanjem ruskog učešća u sukobu u istočnoj Ukrajini, ruske potpore prethodnoj vladi u Kijevu, rušenju zrakoplova Malaysia Airlinesa i pripojenja Krima. Kazna se sastoji od postavljanja ograničenja na jamstvo duga za šest ruskih najvećih banaka, četiri glavnih državnih naftnih tvrtki i četiri državnih obrambenih korporacija; sankcija ruskoj energetskoj industriji pri čemu se američkim tvrtkama zabranjuje pružanje i izvoz dobara i tehnologije povezane s teškom vodom, arktičkim područjem i projektima povezanim s vađenjem nafte iz naftonosnog škriljevca i prirodnog plina u Rusiji; zabrana suradnje s ruskim glavnim državnim obrambenim tvrtkama; sankcija na putovanja i zamrzavanje imovine stotina ruskih entiteta i pojedinaca.
Utjecaj ovih sankcija protiv Rusije je proturječan, jer su niske cijene nafte ionako gurnule Rusiju u recesiju iste godine kada su uvedene kazne. Ujedno je Rusija tada već ukinula većinu svojih gospodarskih veza sa Zapadom, te svela uvoz iz tih zemalja na prehrambene proizvode, usluge kredita i online infrastrukturu. Umjesto toga se okrenula Dalekom istoku i Bliskom istoku kao glavnim ulagačkim partnerima. Sankcije su imale utjecaj u nekim ključnim energetskim projektima, kao što je naftni ugovor s Exxon Mobilom i koji će imati dugoročan učinak na rusku proizvodnju nafte no taj potez, na žalost kauboja u Washingtonu, neće utjecati na promjenu ruske politike niti će Rusija zbog toga silno patiti.
Tijekom netom završene godine, Washington je osmišljavao niz novih sankcija. Neke su zagovarale potpuno odbacivanje Rusije iz zapadnog financijskog i kreditnog sustava, ali su se našla četiri glavna područja u kojima se očekuju jače sankcije: suvereni dug, oligarsi, ljudska prava i obrana. U srpnju prošle godine je Kongres preuzeo moć nad ruskim sankcijama od predsjednika, pa su zakonodavci tako uspjeli maknuti Donaldu Trumpu mogućnost za umanjivanje udara na Rusiju. Trump je samo potpisao u kolovozu Zakon o obrani od američkih neprijatelja kroz sankcije, čime je američki predsjednik dao mogućnost za širenje sankcija u idućim godinama. U veljači 2018. godine američka ministarstva će predati detalje o mogućem proširenju sankcija, vezanih ponajviše za percepciju ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine.
U tom izvještaju će Ministarstvo financija detaljizirati učinke na Rusiju i globalno tržište ukoliko se uvedu sankcije protiv američkih državljana spremnih za servisiranje novih ruskih domaćih državnih dugova. Trenutačne sankcije sprječavaju neke ruske kompanije, kao što je najveća banka Sberbanka ili naftna korporacija Rosnjeft, od izdavanja obveznica zapadnim ulagačima, ali ne sprječavaju vladu od pronalaženja partnera u servisiranju svojih dugova. Tako je Kremlj preuzeo na sebe rješavanje državnog duga i transferirao plaćanja tvrtkama pod sankcijama. U 2017. godini strana ulaganja u ruski državni dug porasla su od 5 na 30 posto i izdane su obveznice u vrijednosti od 25 milijardi dolara.
Među mnogim zapadnim financijskim tvrtkama, ruske državne obveznice su se smatrale najboljim vrijednosnim papirima na financijskom tržištu u cijeloj godini. U 2018. ruska vlada planira posuditi dodatnih 18 milijardi dolara za popravljanje svog federalnog proračuna. Dok se zemlja izvlači iz recesije, ona i dalje gospodarski stagnira. Uz to, ruski građani i mnoge strateške tvrtke i banke suočavaju se s dodatnim poteškoćama jer ih Kremlj tjera na preuzimanje dodatnog financijskog bremena kako bi se osigurala stabilnost gospodarskog sustava. Za to će se ući i u ruske državne rezerve. Ukoliko bi Sjedinjene Države implementirale sankcije na ruski državni dug, zapadni ulagači bi bili spriječeni u ulaganjima. Rusko ministarstvo financija je već najavilo da čeka američku odluku u veljači te da do tada neće izdavati nove obveznice; ukoliko dođe do sankcija, Rusi će biti malo zakočeni, ali neće one biti posebno teške za Rusiju zbog izgrađenih odnosa u Aziji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
