Svijet je šokiran nasiljem koje zadnjih dana potresa SAD. Nakon što su se na internetu pojavile (još) dvije snimke na kojima američka policija brutalno, bez ikakvog opravdanja, ubija crnce, prosvjedi su ponovno buknuli.
Isto se desilo i prije nekoliko godina, 2012., kada je ubijen mladi crnac, Trayvon Martin. To je bila prekretnica neke vrste. Američka policija, u čijim redovima još uvijek egzistira poprilično rasizma, ubija crnce desetljećima i bilo je jasno da će to, prije ili kasnije, rezultirati pobunom crnačkog stanovništva u SAD-u.
Martina nije ubila policija već pripadnik dobrovoljačke kvartovske straže, George Zimmerman, no, za crnce u SAD-u to, s razlogom, ne predstavlja neku veliku razliku. Zimmerman je ubio Martina jer se "osjetio ugrožen", pa ga je na ulici likvidirao - i to sve po zakonu, kontroverznom američkom "Stand-your-ground" zakonu.
O čemu se radi? U slobodnom prijevodu "Ostani-na-svom-mjestu" zakon nalaže da imate pravo braniti sebe protiv prijetnji i percipiranih prijetnji (zakon se ponekad također naziva i "linija u pijesku" ili "bez obveze na povlačenje"). Samo ime i opis zakon sve govore - ako vam netko prijeti, ili mislite da vam prijeti, možete, odnosno imate pravo, braniti se.
Svi smo čuli za američku "doktrinu dvorca", odnosno zakon prema kojem možete slobodno, bez ikakvih posljedica, likvidirati nekoga ako upadne u vaš dom. Nemali broj provalnika je i skončao zbog ovog zakona. Radikalno? Možda, no mnogi smatraju da je ovakav zakon opravdan i nužan.
No, "Ostani-na-svom-mjestu" zakon je nešto sasvim drugo - riječ je o zakonu koji se ne odnosi samo na vaš dom, već eventualno (zakon varira od savezne države do savezne države) i na svaku površinu na kojoj se nalazite. To znači da ako nasred ulice imate osjećaj da vam netko prijeti - recimo da "agresivno" korača prema vama - imate ga, teoretski, pravo smaknuti vatrenim oružjem.
Na isti način je i Zimmerman - tipični rasist lud za oružjem - smaknuo Martina dok se ovaj po kiši vraćao kući jer mu se "učinio sumnjivim". Zimmerman, frustriran nizom provala koje su se desile u njegovoj četvrti, uzeo je na sebe provođenje pravde i lov na potencijalne provalnike. Kao i brojni drugi američki rasisti, čim je spazio mladog crnca zaključio je da je ovaj gotovo sigurno provalnik, a mladić se samo vraćao kući iz dućana.
Trayvon Martin i George Zimmerman Zimmerman ga je ustrijelio i ubio na licu mjesta. Uslijedilo je suđenje kojeg je cijela Amerika s pozornošću pratila - u konačnici Zimmerman je oslobođen što je snažno pogodilo crnačku populaciju koja je u ovom potezu vidjela dokaz da je sistem okrenut protiv njih te da za njih nema pravde. Zimmerman je u međuvremenu postao ikona američkih rasista, danas zarađuje dobar novac prodajući svoje slike koje idu i do 100,000 USD, a većinom slika motive kao što su južnjačka konfederacijska zastava (koju mnogi, s razlogom, smatraju rasističkim simbolom).
Što se tiče samog kontroverznog "Ostani-na-svom-mjestu" zakona, on je očigledno rasistički provođen. Naime, think-tank iz Washingtona, Urban Institute, napravio je analizu FBI podataka u kojoj se zaključuje kako se u slučaju kada po ovom zakonu bijelac ubije crnca oslobađa čak 17% počinitelja. U slučaju kada pak crnac ubije bijelca, oslobađa se samo 1% počinitelja(!). Analiza također zaključuje kako je čak 354% vjerojatnije da će sud opravdati ubojstvo crnca od strane bijelca nego obrnuto.
Karikatura na temu "Ostani-na-svom-mjestu" zakona
Ubojstvo Trayvona Martina ujedinilo je američku crnačku populaciju kao nikada do sada. Gnjev je postajao sve veći i veći, a u narednim godinama taj gnjev se pojačavao nizom video snimaka u kojima policija brutalno, bez previše pitanja, ubija crnce.
Kako smo i spomenuli, policija desetljećima likvidira američke crnce, no tek zadnjih godina u javnost cure snimke tih likvidacija koje djeluju kao velika trauma i šok za cijelu populaciju, naročito crnce.
Koliko policija godišnje ubija u SAD-u u usporedbi s nekim drugim državama: 
Ti pojedinačni incidenti dovode do eskalacije nezadovoljstva, no ispod toga se nalazi okrutna statistika koja pokazuje kako je rasizam u SAD-u ogroman, gotovo institucionalni, problem.
Neki su uistinu bili protiv robovlasništva, no pitanje iz kojih razloga i koliko su u to vrijeme borci protiv ropstva smatrali crnce jednako vrijednima i na istoj razini - rijetki.
Politika i ekonomija se često nalazila i iza pravednih odluka. Primjerice, nakon što je konfederacija poražena u građanskom ratu, sjeverne zemlje SAD-a odlučile su oslobođene robove računati kao "tri petine osobe", odnosno jedan crnac nije vrijedio za cijelu osobu, već samo tri petine. To zvuči strašno rasistički, no iza te odluke se zapravo krila politika odnosno pokušaj da se spriječi južne države da imaju veći broj zastupnika u Predstavničkom domu (broj predstavnika računa se po broju stanovnika pojedine savezne države).
Mogli bi ići i korak dalje u povijest pa podsjetiti na činjenicu da je Amerika nastala na masovnom genocidu starosjedioca, američkih Indijanaca. Rasizam i dominacija bijelaca bila je prisutna od samog početka.
U SAD-u je robovlasništvo službeno ukinuto 1865., no institucionalizirani rasizam, odnosno rasna segregacija, potrajat će još 100 godina. Tek 1964. će rasna segregacija i pravno biti ukinuta i to uvelike zahvaljujući samim crncima i njihovoj pobuni koju je predvodio karizmatični Martin Luther King Jr., kojeg su ubili 1968. u Memphisu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
