Analiza političke krize u Sloveniji: Janšina vlada pada, neizvjesno ratificiranje ugovora o pristupanju Hrvatske EU
Svega dan poslije "drugog sveslovenskog ustanka" koji je u petak, 11. siječnja protekao u Ljubljani i drugim slovenskim gradovima, na pomolu je ispunjenje jednog od glavnih zahtjeva demonstranata i brojnih građana Slovenije koji nisu izašli na ulice, ali su protest izrazili preko društvenih mreža; a to je zahtjev za ostavkom aktualne slovenske vlade, na čelu s premijerom Janezom Janšom. Razlozi za propast Janšine vadavine su mnogobrojni, a u prvom redu je pogrešan model rješavanje krize putem drastične štednje, uništavanja mehanizama socijalne države i spašavanja banaka na račun interesa radnika i uopće poreznih obveznika.
Neposredan povod je bio izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije (KPK). Komisija za borbu protiv korupcije je tokom istrage imovine slovenskih funkcionera, koji su dužni državnim organima prijaviti svoju imovinu, utvrdila niz nepravilnosti. Akutno kršenje zakona otkriveno je u vezi (ne)prijavljene imovine predsjednika vlade Janeza Janše, kao i vođe opozicije, ujedno ljubljanskog gradonačelnika - Zorana Jankovića. KPK je utvrdila da Zoran Janković, predsjednik opozicione "Pozitivne Slovenije", nije prijavio 2,4 milijuna eura imovine, dok se imetak Janeza Janše u posljednjih nekoliko godina na neobjašnjiv način uvećao za 210.000 eura. Potom je pronađeno i objašnjenje – Janša je imovinu multiplicirao dobrim dijelom zahvaljujući 'poslovanju' s tvrtkama koje su bile angažirane u velikim državnim projektima u vrijeme njegove vlasti.
Komisija nije otkrila slične nepravilnosti kod lidera ostalih slovenskih stranaka. Prema KPK, do ovakvog 'otkrića' ne bi došlo da je Slovenija tokom 21 godinu svog postojanja 'uspostavila institucionalni, materijalni i zakonodavni okvir, koji bi ograničavao korupcijske rizike i omogućavao učinkovito otkrivanje i sankcioniranje prekršitelja'. Komisija je u slučaju Janše i Jankovića otkrila 'sistematsko kršenje zakonske obaveze izvještavanja o imovinskom stanju'. U Jankovićevom primjeru se to odnosi na raspolaganje gotovinom i vrijednosnim papirima, a uz to 208.000 eura, koji su se u razdoblju od četiri mjeseca slili na Jankovićev bankovni račun - izvor je imalo u tvrtki koja posluje s gradskom općinom Ljubljana, u kojoj Janković obavlja funkciju gradonačelnika i u kojoj glasovima članova iz svoje stranke - ima apsolutnu većinu.
"Rečeni novac ne samo da nije prijavljen komisiji, već su ta sredstva veoma opterećena korupcijskim rizicima, rizicima za nedozvoljeno lobiranje, uz suprotstavljenost interesa u najširem smislu i sumnje o zloupotrebi položaja," tvrdi Komisija. Zbog izvješća KPK je Zoran Janković na kongresu Pozitivne Slovenije 12.01.2013. godine svoju funkciju predsjednika stranke 'zamrznuo', ali kritičari upozoravaju da to nije dovoljno, jer je KPK Jankoviću spočitala kršenje zakona prilikom obavljanja funkcije gradonačelnika, a ne vođenja Pozitivne Slovenije.
KPK je na sličan način kao kod Jankovića, 'češljanjem' imovinske kartice predsjednika vlade Slovenije Janeza Janše utvrdila raskorak u odnosu na njegove službene prihode, točnije da je svoju imovinu 'nesrazmjerno i neobjašnjeno povećao za najmanje 210.000 eura', a uz to je Janša u financijskoj konstrukciji za kupnju 300.000 eura vrijednog stana u centru Ljubljane 'od privatne tvrtke, tim pravnim poslom na štetu te tvrtke pridobio imovinsku korist u visini od oko 100.000 eura', pa KPK ocjenjuje da je i taj posao 'opterećen velikim korupcijskim rizicima i sumnjama o zloupotrebi položaja'. Radi se tvrtki 'Imos' koja je poslovno bila povezana sa tvrtkom 'Eurogradnja', a koja je od Janše za 140.000 eura otkupila zemljište na tlu Triglavskog narodnog parka. Stvar je u tome što je Janša istu livadu platio samo 5.500 eura, ali tvrtka koja je to otkupila po gotovo 30 puta višoj cijeni ipak nije bila na gubitku, naprotiv, jer je poslije te transakcije najednom dobila posao na brojnim državnim projektima izgradnje u vrijeme kada je Janša također bio premijer (između 2004 i 2008 godine).
Janša je na činjenično stanje koje je KPK predstavila javnosti proteklog tjedna, odgovorio na svoj poznati način – napadom i ultimatumom. Čim su ostavku od njega zatražili koalicioni partneri Gregor Virant, predsjednik Državljanske (Građanske) liste i ujedno predsjednik parlamenta, te Karel Erjavec, predsjednik partije umirovljenika (DeSUS), kao i Radovan Žerjav, predsjednik Slovenačke narodnjačke partije (SLS), Janša je odgovorio 'intervjuom' u njegovoj stranci naklonjenom portalu SiOL. Napao je u prvom redu Gregora Viranta, ključnu osobu koja je i omogućila Janši da uopće formira sadašnju vladu odnosno koaliciju na vlasti. Janša je preko SiOL-a poručio javnosti da, 'ako imate Viranta u koaliciji, onda vam opozicija nije ni potrebna', a na pitanje da li se kod Viranta radi o principijelnoj kritici ili o 'namjernom rušenju ove vlade', Janša je odgovorio da se radi 'o ovom drugom', jer su 'principijelnost i gospodin Virant dva veoma udaljena pojma'. Da je raskol dubok i nepopravljiv, vidjelo se već prije, jer Virant nije sudjelovao ni na jednoj sjednici vlade, a nije bio pozvan ni na posljednji sastanak koalicije kod premijera.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
