Feminizacija latinoameričke politike - koje su to mjere pomogle položaj žena na "mačističkom" kontinentu i tko su Latinoamerikanke koje su probile put ženama u politici?
Prošle nedjelje Čileanci su na izborima birali između dvije kandidatkinje za novu, tj. novu-staru predsjednicu. Michelle Bachelet dosadašnja je predsjednica Čilea koja je u kampanji za ponovni mandat obećala reforme u školstvu i smanjenje nejednakosti. Njena suparnica, Evelyn Matthei, predstavnica je konzervativnije struje.
Skup podrške Michelle Bachelet Kao pobjednica na izborima te kao nova-stara predsjednica s uvjerljivih 62% glasova birača izašla je Michelle Bachelet koja je svoju političku karijeru započela kao pripadnica opozicije za vrijeme Pinochetovog režima. Za vrijeme studija je zajedno sa svojom majkom zbog političkih aktivnosti uhićena i mučena, zbog čega odlazi u egzil na 4 godine i vraća se ponovno 1979. godine. Na vlast je prvi put došla 2006. godine kao pripadnica Socijalističke partije pobjedivši svog protukandidata Sebastiána Piñeru, konzervativca, biznismena i milijardera. Kao samohranoj majci troje djece, njen glavni fokus bila je briga za obitelj, trudnice, samohrane i razvedene majke. Još dok je radila kao ministrica zdravstva izazvala je gnjev u katoličkim krugovima nakon što je odobrila upotrebu pilule za dan poslije žrtvama seksualnog zlostavljanja te uvođenje seksualnog odgoja u škole. Kao predsjednica pokrenula je određene promjene u korist siromašnijih slojeva – siromašnije obitelji dobile su veći pristup i mogućnosti besplatne medicinske skrbi za svoju djecu, te u korist razvedenih žena (u Čileu je razvod legaliziran tek 2004.) i kućanica. Bila je prvi predsjednik koji je posjetio Kubu u gotovo 40 godina – na Kubi se sastala s predsjednikom Fidel Castrom i osudila američki embargo. Njen prvi mandat istekao je 2010. godine.
Njena koalicija lijevog centra ne uživa toliku podršku kakvu uživa ona sama - prilikom odstupanja s položaja uživala je popularnost kod preko 80% Čileanaca, no budući da čileanski sustav zabranjuje dva predsjednička mandata za redom, novi mandat dočekala je upravo prekjučer. U 'pauzi' između predsjedavanja Čileom predvodila je tzv. UN Women, UN-ovo tijelo koje se bavi problemima i položajem žena, te Uniju južnoameričkih naroda, na čijem ju je položaju naslijedio Rafael Correa. Za ovaj mandat obećala je provesti 50 reformi u 100 dana – reforme će biti usmjerene na smanjenje društvenih nejednakosti povećanjem poreza, te na ulaganje u obrazovanje i zdravstvo, no pritom će se morati uhvatiti u koštac s Kongresom i sporo rastućom ekonomijom, prenose mediji. U masovnim studentskim prosvjedima koji su uzdrmali Čile posljednje tri godine istaknula se i mlada studentica Camila Vallejo, pripadnica Komunističke mladeži Čilea. Njihov cilj je sprečavanje komercijalizacije školstva te smatraju kako je Čileu potrebna vlada koja će se oduprijeti neoliberalizmu, a bila je najavljena i moguća suradnja s Bachelet.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
