Turski napad na Afrin je počeo - prvo jučer artiljerijskim napadima da bi danas već krenuli i zračni udari. Sudeći prema dostupnim informacijama, ali i slikama koje su počele pristizati tijekom popodnevnih sati, riječ je o intenzivnom napadu.
Afrin je prostor na sjeveru Sirije unutar kojeg se nalazi i istoimeni grad. Riječ je o većinski kurdskom okrugu koji je dio šireg guvernata Aleppo.
Sirijske vlasti još 2012. gube kontrolu nad okrugom Afrin te se od onda Afrin, kao kanton, nalazi u sastavu de facto autonomne kurdske samouprave pod nazivom Rojava (također se naziva Zapadni Kurdistan, Sirijski Kurdistan ili pak punim službenim kurdskim nazivom "Demokratska federacija sjeverne Sirije"). Tri su regije od kojih je sačinjena Rojava - Afrin, Jazira i Eufrat.
Kurdi su preuzeli kontrolu nad prostorima gdje većinom živi kurdska populacija zahvaljujući činjenici da su sirijske vlasti bile zauzete drugdje (odnosno borile su se za goli opstanak). Teško je reći, zbog oprečnih informacija, koliko je Damask zapravo dozvolio Kurdima da preuzmu kontrolu, no apsolutno je jasno da tada, 2012. godine, a i u godinama koje su uslijedile, Damask ni nije imao drugog izbora - štoviše, prepuštajući kontrolu Kurdima mogli su barem za sjever Sirije ne brinuti. Dakako, danas kada je sirijska vojska oslobodila gotovo cijelu zemlju jasno je da bi mnogi u Damasku htjeli da Kurdi vrate kontrolu nad sjeverom zemlje, što ovi, razumljivo, neće tek tako prihvatiti.
No, to ne znači da je potreban još jedan rat unutar rata - Damask i Rojava mogu i trebaju pregovarati te dogovoriti budući odnos, ali za takve pregovore prvo bi rat na prostoru Sirije trebao završiti, a kao što vidimo on upravo eskalira.
Rojava je trebala biti cjelina koja se proteže od Mediterana do Iraka, no Turska je odlučila to silom spriječiti 2016. godine na način da su pokrenuli operaciju "Štit Eufrata" te su uspjeli, unatoč poteškoćama, zabiti klin između Afrina na zapadu i ostatka Rojave na istoku Sirije.
Aktualna turska operacija, zapravo agresija i invazija, nazvana je "Operacija Maslinova grana", što je, u najmanju ruku, vrlo ciničan odabir naziva, naročito dok gledamo aktualne slike bombardiranja kurdskih naselja.
Turska želi potisnuti Kurde, oduzeti im Afrin i kako spriječiti uspostavu velike kurdske autonomije na svojoj granici. Imajući u vidu kako Turska nema što tražiti s ove strane granice, riječ je u svakom smislu o agresiji na drugu suverenu državu, a ista se ne može opravdati "borbom protiv terorizma", što Ankara sada nastoji učiniti.
No, pitanje je želi li Turska "samo" eliminirati kurdske borce u Afrinu ili ima još i znatno veće ambicije. Naime, Afrin je za vrijeme Otomanskog carstva bio dio provincije Kilis (današnja južna Turska). Kurdi se na ovaj prostor naseljavaju u 18. stoljeću, a nakon povlačenja sirijsko-turske granice 1923. Afrin se odvaja od provincije Kilis te postaje teritorij pod francuskom upravom , prvo kao Država Aleppo, kasnije kao Sirijska Republika i u konačnici kao dio današnje Sirijske Arapske Republike. Danas na prostoru okruga Afrina živi oko 40,000 ljudi.
Pogled na grad Afrin (fotografija iz 2009. godine)
Vratimo se na aktualnosti. Turske zračne snage danas su po prvi put bombardirale Afrin. Trenutačno nije poznat broj žrtava.
Iz Turske poručuju kako su sve relevantne aktere obavijestili o svojoj operaciji, uključujući i sirijsku Vladu.
No, iako Rusija poprilično šuti oko svega, a danas su samo protokolarno izrazili "zabrinutost", izgleda kako Damask neće tek tako prihvatiti još jedan turski napad na teritorij Sirije.
Kao prvo, iz Damaska opovrgavaju da ih je Turska o bilo čemu obavijestila. Nadalje, sirijske vlasti pozivaju međunarodnu zajednicu da osudi tursku agresiju te da poduzme hitne i nužne korake kako bi se ta agresija zaustavila.
"Sirijska Arapska Republika najstrože osuđuje brutalnu tursku agresiju na grad Afrin koji je integralni dio sirijskog teritorija", navodi se u izjavi sirijskog ministarstva vanjskih poslova.
Misli li Sirija ići i dalje od ovoga? Podsjetimo, u četvrtak su poručili kako su spremni rušiti turske vojne zrakoplove ukoliko isti krenu s bombardiranjem Afrina. To se sada upravo i dešava, hoće li sirijska protuzračna obrana reagirati? Imaju svako pravo braniti svoj teritorij, naročito protiv neprijatelja koji je prouzrokovao možda i najviše patnje i tragedije u ovom ratu koji traje još od proljeća 2011. godine.
"Pro-turske" snage poslane na Afrin No, pitanje je hoće li se Siriji dozvoliti da reagira - dakako, pritom mislimo na Rusiju koja, čini se, ima neku vrstu dogovora s Turskom i dozvoljava njihovu agresiju na Kurde. Ne treba posebno ni objašnjavati kako Rusija može "vezati ruke" sirijskim vlastima jer jednostavno nalaze se u takvoj poziciji. S druge strane ovo je veliki izazov za Damask koji sada mora donijeti određene odluke - nastaviti se pokoravati ruskim naputcima ili preuzeti stvari u svoje ruke? Nema sumnje kako bi mnogi u Damasku birali opciju broj 2, no stvarnost je ipak takva da je Sirija jednostavno preiscrpljena i preslaba da bi krenula samostalno u takvu akciju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
