I što će se sada dogoditi s Makedonijom? Može li se povijesnim presedanom stvarno jednoj zemlji promijeniti ime iako je to većina njenih stanovnika odbacila?

Visoki EU i NATO dužnosnici zadnjih tjedana i mjeseci obilazili su Makedoniju gotovo uvjereni kako će se pitanje njenih euroatlantskih integracija riješiti već ove jeseni, barem što se tiče početka pristupnih procesa. No, onda je uslijedio šok (za mnoge) ove nedjelje kada se na referendumu o promjeni imena u "Republika Sjeverna Makedonija" (što je preduvjet za EU i NATO ulaznicu) pojavilo, prema konačnim službenim podacima, svega 36,9% - a potrebno je bilo minimalno 50%.

Pitanje koje se postavlja je što sad? Hoće li se Makedoniju pokušati integrirati i promijeniti joj ime iako je velika većina stanovnika u potpunosti odbila sudjelovati u takvoj "raboti"? Izgleda kako je premijer Zoran Zajev i dalje uvjeren da se takvo što može izvesti, tako barem govori u javnosti, no privatno je vjerojatno svjestan da je cijeli njegov projekt naišao na zid.

Ono što je bitno odmah istaknuti je činjenica da je referendum, iako ga se nije baš prikazivalo tako, formalno "sugestija" zastupnicima po pitanju donošenja odluke o promjeni imena, ne i pravno obvezujući čin. Drugim riječima, zastupnici u makedonskom parlamentu mogli bi svejedno provesti ustavne reforme, odnosno promjenu imena države, iako bi to očigledno bilo kontra volje naroda.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.