Kubanski politički i izborni sustav - Potpuna transparentnost i nepostojanje izbornih kampanja

Kritika kubanskog političkog i izbornog sistema desetljećima unatrag predstavlja jedan od glavnih stupova kampanje koju SAD vode protiv Kube. Aktivnosti protiv Kube u području demokracije i ljudskih prava, ne samo da čine glavno oruđe SAD-a u nastojanju da 'ozakone' svoju politiku neprijateljstva i agresije prema Kubi, već i iza svega stoji pokušaj da se Kubi nametne politički model koji bi olakšao dominaciju SAD i multinacionalnih kompanija nad ovom zemljom.

Politički model koji su izabrali i koji brane sami Kubanci je originalno autohton i autentičan, baziran na ravnopravnosti i solidarnosti među muškarcima i ženama, na nezavisnosti, suverenitetu i socijalnoj pravdi.

U svojoj kampanji protiv Kube, SAD neprekidno vodi medijski i propagandni rat u pokušaju da kubanski politički sistem predstavi kao antipod međunarodnim normama prihvaćenim u području demokracije i ljudskih prava i da stvori sliku jednog netolerantnog društva koje ne dozvoljava ni najmanju različitost i politički pluralizam. U svojim nastojanjima SAD ne štede novac za regrutiranje, organiziranje i financiranje kontrarevolucionarnih grupa koje predstavlja kao 'političku opoziciju' kubanskom političko-društvenom sistemu.

Manipuliranje pojmom 'demokracije i ljudskih prava' od strane glavnih zapadnih sila dovelo je do opasne imperijalne intervencionističke doktrine čiju krvavu primjenu smo vidjeli na Balkanu, Iraku, Libiji,itd.

Kuba brani i podržava pravo naroda na slobodno opredjeljenje, međunarodno priznato kao neotuđivo pravo da se 'demokracija zasniva na slobodno izraženoj volji naroda da odredi svoj vlastiti politički, ekonomski, socijalni i kulturni režim i na njegovom punom sudjelovanju u svim vidovima života' kao i poštivanje 'nacionalnih i regionalnih osobnosti, kao i različitih historijskih, kulturnih i religijskih naslijeđa'.

Kuba je u svojoj prošlosti već upoznala američki model koji joj danas nastoje nametnuti, već je proživjela tragično iskustvo 'višestranačkog' i 'zastupničkog' sistema koji su joj propisale SAD i koji je kao posljedicu donio ekstremnu zavisnost, korupciju, nepismenost i siromaštvo širokih slojeva stanovništva i rasizam, jednom rječju potpuno negiranje najelementarnijih pojedinačnih i kolektivnih prava, uključujući i pravo na istinski slobodne i demokratske izbore.

Zbog svega toga, kubanska Revolucija se potpuno predala dizajniranju vlastitog modela, radi čega se okrenula vlastitim korjenima i pribjegla društvenoj, humanističkoj i patriotskoj misli najznamenitijih ljudi kubanske nacije.

Što su glavne karakteristike kubanskog političkog sistema?

Partija ne imenuje niti promovira kandidate
KP Kube nije izborna partija.

Opće, automatsko i besplatno upisivanje građana

Riječ je o pravu koje se stječe veoma lako, pošto se navrši 16 godina života. Izborima prethode izborne liste. Koje su dostupne javnosti u svim izbornim jedinicama da bi se omogućilo svakom, tko iz bilo kojeg razloga nije na listi, da podnese prigovor i da se upiše. Ako se čak ni tako ne nalazi na odgovarajućoj listi, može se upisati u trenutku glasanja u mjestu prebivališta, dokumentirajući svoje prebivalište i starosnu dob.

Predlaganje kandidata od strane samih birača

Osnova sistema je neposredno biranje kandidata od strane stanovništva. Delegati u stalnom sastavu čine približno polovinu članova nacionalnog parlamenta.
Kandidate na ovu funkciju-minimum dva, maksimum osam - predlažu i biraju glasači na javnim zborovima u raznim mjesnim zajednicama ili općinama koje ulaze u sastav svake izborne jedinice. Da bi netko bio izabran, on mora dobiti više od 50% važećih glasova.

Nepostojanje izbornih kampanja

Djeljenje fotografija i biografija kandidata, koje se obavlja podjednako, zadatak je izborne komisije u svakoj izbornoj jedinici. Podjela informacija o kandidatima sprovodi se pod jednakim uvjetima, a isti ne mogu za svoj račun vršiti propagandne aktivnosti u korist svoje kandidature.

Potpuna transparentnost izbora

Glasanje je potpuno tajno.
Na početku glasanja, članovi biračkog odbora pozivaju javnost da provjere da li su glasačke kutije potpuno prazne, prije nego što pristupe njihovom pečatiranju pod nadzorom djece koja će ih čuvati tijekom cijelog dana. Pojedinačni čin zaokruživanja broja na glasačkim listićima obavlja se u potpunoj tajnosti. Pošto zaokruži, birač ubacuje listić u glasačku kutiju. Broj dobivenih glasova svakog kandidata i konačni rezultati na svakom biračkom mjestu javno su izloženi ispred biračkih mjesta i na drugim mjestima izborne jedinice. Kada je glasanje završeno obavlja se javno prebrojavanje glasačkih listića na samom biračkom mjestu. Osim kubanskih državljana, mogu biti prisutni i strani državljani koji to žele.
U slučaju biranja delegata za pokrajinske skupštine i zastupnike za Narodnu skupštinu Narodne vlasti primjenjuju se isti principi, ali u skladu s činjenicom da će za njih glasati veće biračko tijelo, po općinama ili izbornim okruzima koji se sastoje od mnogobrojnih izbornih jedinica, uglavnom na desetke njih.
Skupštine općina predlažu kandidate za ove funkcije na osnovu izmjene unijete u Ustav Republike, ali svi oni podliježu direktnom i tajnom glasanju od strane birača iz njihovih izbornih jedinica.

Transparentnost i masovnost podnošenja kandidatura

Izborne liste sa kandidatima sastavljaju samo delegati izborne jedinice i razne društvene organizacije - među njima i radnički sindikati, seljačka udruženja, studentske organizacije, organizacije mjesnih zajednica i žena- i one su predmet mnogobrojnih konzultacija i analiza prije nego što ih konačno usvoje skupštine općina, koje odlučuju koga će predložiti biračkom tijelu kao kandidate.
Kandidati za zastupnike i delegate pokrajinskih skupština održavaju zborove i susrete s biračima iz svog okruga, ali to čine zajedno,. Isključujući svaku vrstu individualne promocije.
Glasanje je potpuno dobrovoljni čin na svim izborima, premda se nastoji podsticati najveća moguća izlaznost i da se svima pruži mogućnost da to i učine, zbog čega se glasa u velikom broju.

Izborni postupci
Važeći izborni zakon utvrđuje dvije vrste izbornih postupaka:
- Opći izbori, koji se održavaju na pet godina i u kojima se biraju zastupnici za narodnu skupštinu i delegati za pokrajinske skupštine
- Djelomični izbori, koji se obavljaju na dvije i pol godine i u kojima se biraju odbornici za skupštine općina

Biračko pravo

Svi Kubanci, muškarci i žene, uključujući pripadnike vojnih jedinica i ustanova, koji su navršili 16 godina starosti i koji potpuno uživaju svoja politička prava, mogu sudjelovati kao birači na raspisanim izborima i referendumima.
Glasanje je potpuno dobrovoljni čin.

Svi birači imaju pravo da budu birani kao delegati i zastupnici, mada u ovom posljednjem slučaju trebaju navršiti 18 godina života.

Ovo pravo ne uživaju mentalno zaostala lica, kao i oni koji izdržavaju kaznu zbog počinjenih krivičnih djela.

Izborne jedinice

Na prijedlog odgovarajuće općine i shodno broju njenih stanovnika, Izborna pokrajinska komisija određuje za svake izbore izborne jedinice u općini.

Izborne komisije

Formiraju se u cilju organiziranja, vođenja i autorizacije izbornih postupaka koji bi se održali, kako bi se popunila zastupnička mjesta organa Narodne vlasti i održali referendumi.
Nacionalnu izbornu komisiju ustanovljava Državni savjet, i nadležna je da organizira, vodi i odobrava izborne postupke na čitavoj teritoriji zemlje, a među njenim ostalim važnim nadležnostima je i uspostavljanje dodatnih normi Izbornom zakonu i određivanje pokrajinskih izbornih komisija.
Komisije izbornih jedinica, koje imenuju odgovarajuća Općinska izborna komisija, imaju kao svoj glavni zadatak da organiziraju i sprovode zborove građana radi predlaganja kandidata za predstavnike skupštine općina; da određuju biračka mjesta i njihove biračke odbore, kao i da vrše obradu glasova i objavljivanje rezultata glasanja, nakon dobivanja rezultata prebrojanih listića sa svakog biračkog mjesta.

Biračka mjesta i birački odbori

U svakoj izbornoj jedinici, imajući u vidu broj birača, osniva se onoliko biračkih mjesta koliko je potrebno da bi se omogućilo građanima da glasaju.
U svakom od njih, ustanovljava se birački odbor koji ispunjava ono što je utvrđeno izbornim zakonom, pravilima izbornih komisija i održava disciplinu u tijeku izbornog postupka. Osim toga, razmatra prigovore građana i vrši prebrojavanje glasova.

Registar ili birački spisak

Izborni registar (birački spisak) organizira se u svakoj općini i u njega se automatski upisuju svi građani koji su zakonski sposobni za glasanje. Nijedan građanin ne smije biti isključen iz biračkog spiska.
U procesu izrade biračkog spiska, izborne komisije izbornih jedinica objavljuju liste birača, kako bi isti mogli provjeriti da li se nalaze u njima ili da isprave bilo kakvu grešku u vezi s njihovim osobnim podacima. Međutim, ako se iz bilo kojih razloga birač ne bude našao na spisku, on može biti upisan u trenutku glasanja, a to će zatražiti od svog biračkog odbora.

Imenovanje kandidata za zastupnike skupština općine Narodne vlasti

Kandidati za zastupnike skupština općina predlažu se na zborovima birača u mjesnim zajednicama, koje se organiziraju u tu svrhu u izbornoj jedinici, a koje saziva Izborna komisija izborne jedinice. Svi birači koji sudjeluju na tom zboru, imaju pravo predlagati kandidate. Nije dozvoljeno da se to čini u ime neke organizacije ili ustanove. Građani u svoje ime daju prijedloge u kojima obrazlažu zasluge i kvalitete predloženog kandidata. Prijedlozi se daju na glasanje dizanjem ruke, a na svakom zboru građana, među predloženima se imenuje onaj koji ima najveći broj glasova. Ovakvim postupkom, svaka izborna jedinica predlaže najmanje dva, a najviše osam kandidata na tu funkciju.

Komisije za kandidaturu

Komisije za kandidaturu, određene na nacionalnoj, pokrajinskoj i općinskoj razini, imaju zadatak da izrade i podnesu izborne liste kandidata za delegate pokrajinskih skupština i zastupnike Narodne skupštine, kao i da popune mjesta koja biraju ove skupštine.
U svim slučajevima one se sastoje od predstavnika društvenih organizacija-radnika, seljaka, studenata, građana, žena, itd., imenovanih od strane istih, a na zahtjev odgovarajućih izbornih komisija. Uvijek njima predsjedava predstavnik Centrale radnika Kube.

Dijeljenje fotografija i biografija kandidata

Po završetku procesa predlaganja, izborne komisije izbornih jedinica su jedine koje su zadužene za dijeljenje fotografija i biografija kandidata, i stoga ih postavljaju na prometnim mjestima.
Biografije svakog kandidata sadrže zasluge, sposobnosti, osobni kvalitet za poduzimanje ove odgovornosti i drugih na osnovi kojih može biti izabran za skupštinu općine.
Bilo koja aktivnost koja se obavlja u tu svrhu, vrši se pod jednakim uvjetima, i nije dozvoljen nijedan drugi oblik izborne propagande u osobno ime ili osobne prirode.

Izbori zastupnika za skupštine općine Narodne vlasti

Na dan održavanja izbora, jedan sat prije početka glasanja, ustanovljavaju se članovi biračkih odbora u odgovarajućim biračkim mjestima i provjeravaju da li je sve spremno za rad, u kakvom su stanju glasačke kutije, kao i da li su stvoreni uvjeti koji osiguravaju privatnost glasanja.
Za obavljanje glasanja birač podnosi osobnu kartu ili identifikacijski dokument u slučaju pripadnika vojnih jedinica i ustanova kojim se potvrđuje njegov status birača.

Prebrojavanje glasova na biračkim mjestima

Po završetku glasanja, predsjednik biračkog odbora otvara glasačku kutiju, i zajedno s ostalim članovima, pristupa brojanju glasova. Prebrojavanje glasova je javno, a tome mogu prisustvovati predstavnici društvenih organizacija, kandidati i ostali građani, kao i strana lica ukoliko to žele.
Rezultati prebrojavanja potvrđuju se jednim službenim dokumentom koji se pročita pred svima prisutnim kako bi se upoznali s njegovim sadržajem.
Rezultati glasanja na svakom biračkom mjestu, rezultati dobivenih glasova za svakog kandidata, kao i nevažeći i prazni listići, javno su izloženi kako bi građani bili s njima upoznati.

Obrada izbornih listića u izbornoj jedinici

Rezultat glasanja na svakom biračkom mjestu, kao i ostali dokumenti koji se koriste u procesu glasanja, podnose se Izbornoj komisiji izborne jedinice koja počinje obradu glasačkih listića da bi saznala koji je kandidat izabran.
Rezultat ove obrade objavljuje se u javnosti tako što se obavijest postavlja ispred prostorija biračkih mjesta i na ostalim javnim mjestima.

Provjeravanje prebrojavanja glasova od strane Općinske izborne komisije; Proglašavanje izabranih

Po dobivanju rezultata obrade glasačkih listića od strane izbornih komisija izborne jedinice, Općinska izborna komisija pristupa provjeri njihove validnosti, proglašava izabrane delegate i predaje im odgovarajuće potvrde o njihovom izboru.
Ukoliko od kandidata koji su predloženi u izbornoj jedinici, dva ili više, ili nijedan od njih ne dobije više od polovice važećih glasova, održava se drugi krug izbora.

Drugi krug izbora

Ukoliko od kandidata koji su predloženi u izbornoj jedinici, dva ili više, ili nijedan od njih ne dobije više od polovice važećih glasova, izborna komisija nalaže raspisivanje novih izbora u roku od narednih deset dana od dana održavanja prvih izbora.

Predlaganje kandidata za delegate u pokrajinskim skupštinama i zastupnike za Narodnu skupštinu narodne vlasti

Skupštine općina, sastavljene od zastupnika koje je narod izabrao, sastaju se na izvanrednim sjednicama, na dan koji naznači Državni savjet, radi predlaganja kandidata za delegate pokrajinskih skupština i zastupnike Narodne skupštine.
Komisije za kandidature zadužene su napraviti izborne liste s delegatima izborne jedinice i liste istaknutih osoba, bilo da su to studenti, radnici, znanstvenici, intelektualci, rukovoditelji, seljaci i drugi; i da dostave skupštinama općina liste kandidiranih za delegate i zastupnike pokrajinskih skupština, koje će skupštine općina na kraju predložiti.
Predsjednik skupštine daje na glasanje prijedlog koji je podnijela komisija za kandidaturu. Prijedlog se izglasava dizanjem ruke, a među predloženima postaju kandidati oni koji dobiju od prisutnih delegata više od polovice glasova. Ako neki od predloženih ne dobije potrebni broj glasova, komisija za kandidaturu podnosi novi prijedlog koji podleže opisanoj proceduri.

Promoviranje kandidata za delegate pokrajinskih skupština i zastupnike Narodne skupštine Narodne vlasti

Nacionalne, pokrajinske i općinske komisije za kandidaturu su zadužene vršiti aktivnosti koje će omogućiti biračima da upoznaju predložene delegate i zastupnike za pokrajinske skupštine. U tu svrhu one izlažu na javnim mjestima biografiju i fotografiju svakog kandidata i organiziraju zborove građana na kojima se čitaju biografije.
Isto tako, kandidati zajedno održavaju susrete ili razmjene u radnim i studentskim centrima, poljoprivrednim zadrugama, vojnim jedinicama i dr., na teritoriji na kojoj su predloženi, i održavaju sastanke s rukovoditeljima društvenih organizacija, kao i s biračima iz mjesnih zajednica i naselja.

Izbori delegata za pokrajinske skupštine i zastupnike za Narodnu skupštinu Narodne vlasti

Organizacija izbora za pokrajinske delegate i zastupnike je slična onoj koja se primjenjuje prilikom izbora odbornika za skupštine, mada zbog svoje veće složenosti, postupci su nešto drugačiji:

U ovom slučaju izbor se odvija po općini ili izbornoj jedinici, s obzirom na to da se u općinama s više od sto tisuća stanovnika ustanovljuju izborne jedinice koje mogu imati najmanje pedeset tisuća stanovnika.
Općinska izborna komisija obavlja konačnu obradu glasova i objavljuje imena izabranih. U općinama u kojima su ustanovljene izborne jedinice konačnu obradu glasova obavlja izborna komisija izborne jedinice i obavještava o rezultatima odgovarajuću izbornu komisiju.
Za ove izbore se također primjenjuje norma prema kojoj svaki kandidat, da bi bio izabran, treba dobiti na općini ili izbornoj jedinci, zavisno od slučaja, više od polovicu glasova.
Ukoliko ne bude izabran jedan ili više kandidata, Državni savjet odlučuje kada će se obaviti njihov izbor.


Pokrajinska skupština i skupština općine

Predstavljaju najviše lokalne organe Države, svaka u okviru svojih granica, kojima su najviše vlasti dale sva ovlaštenja da sprovode svoje funkcije.
Formiraju se u zakonom određenom roku.

Narodni odbori

Narodni odbor je lokalni organ Narodne vlasti reprezentativnog karaktera kojem su najviše vlasti dale sve ovlasti da sprovodi svoje funkcije; ima određeni teritorijalni okvir; podržava skupštinu općine u obavljanju njenih nadležnosti i omogućava bolje upoznavanje i brigu o potrebama građana iz njegove sfere djelovanja. Formiraju se u gradovima, manjim mjestima, predgrađima, naseljima i ruralnim zonama, i obuhvaćaju najmanje pet izbornih jedinica, mada mogu imati i manje, ukoliko postoje razlozi koji to potkrepljuju.
Sastavljeni su većinom od zastupnika koji se biraju u odgovarajućim izbornim jedinicama, a tom sastavu mogu pripadati i predstavnici koje imenuju najvažnije društvene organizacije, ustanove i poduzeća na toj teritoriji.
Njihova glavna zaduženja su slijedeća: postizanje najveće efikasnosti kod razvoja proizvodnih i uslužnih djelatnosti i potreba stanovništva, podstrek za većim udjelom stanovništva kroz lokalne inicijative za rješavanje problema i usklađivanje rada i suradnje među postojećim ustanovama na svom području, kao i vršenje kontrole i inspekcije aktivnosti koje one razvijaju.

Konstituiranje Narodne skupštine Narodne vlasti; Izbor predsjednika, potpredsjednika i tajnika Državnog savjeta

U roku od 45 dana od dana izbora zastupnika za Narodnu skupštinu Narodne vlasti, Državni savjet određuje dan, sat i mjesto zasjedanja ovih zastupnika.
Ovu sjednicu vodi predsjednik Nacionalne izborne komisije, na kojoj ovi potpisuju i polažu zakletvu na svoje funkcije i objavljuje se da je skupština konstituirana za novi saziv.

Narodna skupština Narodne vlasti

Nakon svog konstituiranja, skupština prvo pristupa izboru svog predsjednika, potpredsjednika i tajnika, tajnim i neposrednim glasanjem, a kasnije izboru Državnog savjeta-stalni organ Narodne skupštine koji ima 31 člana, tako što bira predsjednika, prvog potpredsjednika, 5 potpredsjednika, tajnika i ostala članove.

Narodna skupština Narodne vlasti je najviši organ vlasti koji predstavlja i izražava slobodnu volju cjelokupnog naroda. To je jedini organ koji ima ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Republici. Osim toga, je nadležna je da usaglašava djelomične izmjene Republičkog Ustava, da usvaja, modificira ili poništava zakone, može opozvati zakonske dekrete koje donosi Državni savjet, usvaja planove za ekonomski i društveni razvoj zemlje, kao i državni budžet; proglašava ratno stanje, bira predsjednika, potpredsjednika i ostale suce Narodnog vrhovnog suda, glavnog tužitelja i zamjenike glavnog tužitelja Republike.

Nadležnost Državnog savjeta
Državni savjet je organ Narodne skupštine koji je predstavlja između dva perioda zasjedanja, izvršava dogovore skupštine i ispunjava ostale funkcije koje mu Ustav nalaže. Udruženog je karaktera, a u međunarodne svrhe, najviši predstavnik kubanske države.

Državni savjet
Između ostalog, određuje održavanje izvanrednih sjednica Narodne skupštine, usklađuje datum izbora za njeno periodično obnavljanje; donosi zakonske dekrete, imenuje članove Savjeta ministara, daje opće instrukcije sudovima i Javnom tužiteljstvu Republike; odobrava amnestije, itd.

Radne komisije Narodne skupštine Narodne vlasti
Narodna skupština ustanovljava radne komisije koje rade tijekom cijele godine. U njen sastav ulaze zastupnici čiji je zadatak da joj pomažu u kontroli državnih i vladinih organa, u izradi nacrta zakona i sporazuma, kao i kod donošenja odluka u vezi s planovima koji podliježu njihovom razmatranju, i da obavljaju istraživanja koja im se povjere.
Također može ustanovljavati privremene komisije, vodeći računa o specifičnim interesima u raznim sferama društveno-ekonomskog života zemlje.

Kubanski politički sistem na razne načine podstiče stvarno sudjelovanje građana i efikasno povezivanje izabranih s njim, od predlaganja kandidata od strane samih birača pa do njihove kontrole kandidata kroz mehanizme polaganja računa i opoziva čime se ne iscrpljuje demokratski sadržaj kubanskog društva. Aktivno narodno sudjelovanje ne ograničava se samo na biranje, predlaganje, izglasavanje, kontroliranje i opozivanje svojih predstavnika.

U svakoj izbornoj jedinici, zastupnici za skupštine općina Narodne vlasti polažu račune svojim biračima o onome što su postigli- dvaput godišnje- na sastancima na kojima zajednica također razmatra bilo koju drugu temu od interesa.

Svi izabrani dužni su periodično polagati račune o svom radu, a oni koji su ih izabrali mogu u svako doba opozvati njihove mandate.
Nijedan predstavnik, zastupnik ili delegat, bilo koje razine, ne prima nikakvu nadoknadu – plaću, dnevnicu, niti bilo koju drugu pomoć ili povlasticu - za obavljanje posla za koji je izabran. Po pravilu oni nisu profesionalni političari. Oni koji moraju posvetiti puno radno vrijeme tim aktivnostima da bi rukovodili radom skupština, primaju istu plaću koju su imali na svojim radnim mjestima odakle su došli, i na koja će se vratiti po završetku svog mandata. Sličan postupak primjenjuje se i na one kojima su skupštine, njihove komisije ili Narodni odbori povjerili privremene odgovornosti.

Kubanci ne smatraju da su dostigli stupanj demokratskog razvoja koji ne bi mogao biti viši. Naprotiv, Kubanci smatraju da postoje razne značajne inovacije koje su uveli u sustav, u njegove metode i mehanizme, i ulažu stalne napore za njegovo usavršavanje. Postići puno, pravo i sustavno sudjelovanje naroda u upravljanju i kontroli društvom, što je srž demokracije, predstavlja cilj za koji se Kubanci neprekidno bore. Onaj koji istinski vjeruje u njega, teško da se može pomiriti s onim što je postigao, uvijek će nailaziti na nova otkrića koja će biti podstrek za druga istraživanja.

Glavna kvaliteta kubanskog političkog sustava je njegova sposobnost za stalno usavršavanje u funkciji pokazanih potreba za ostvarivanje punog, istinskog i sustavnog udjela naroda u upravljanju i kontroli društva, suštini svake prave demokracije.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.