Diskriminacija kao tužno nasljeđe: Kako su crnci nad crncima provodili rasnu i kulturalnu segregaciju, pa čak ih i prodavali u roblje

Crnci u SAD-u svakako su prošli pakao, od robovlasništva, segregacije do diskriminacije koja je i danas itekako prisutna. No, tužna je činjenica da su oni koji su napustili SAD kako bi počeli novi život u Liberiji, bježeći upravo pred neizdrživom diskriminacijom, na prostoru Liberije sami postali oni koji diskriminiraju i provode segregaciju.

Naime, s autohtonim afričkim plemenima čija je Liberija bila zemlja, plemenima s kojima vjerojatno dijele iste pradjedove, nije bilo mira ni asimilacije. Doseljenici iz SAD-a svoju su novu državu uspostavili po uzoru na SAD, politički, stranački, ali i diskriminacijski.

Uskoro su Amero-Liberci imali svoje političke stranke, predsjednika, senat, Ustav... dok su tamošnje crnce isključili iz svih procesa. Naime, oni koji su donedavno bili smatrani inferiornima, sada su sebe doživljavali superiornima. Tvrdili su, pošto su oni kršćani protestanti, da su kulturalno superiorniji od plemena koja su imala još uvijek tradicionalna vjerovanja.
Zastupnici u senatu Liberije, fotografija iz 1880. Amero-Liberci su gradili kuće, crkve i zajednice po uzoru na SAD otkuda su i došli. Iako nikada nisu sačinjavali više od 5% ukupne populacije Liberije, kontrolirali su sve ključne resurse čime su u konačnici u potpunosti dominirali s lokalnim stanovništvom.

Sa sobom su iz SAD-a, osim obrazovanja i daleko većeg tehničkog znanja, donijeli i ono najgore. Naime, u Liberiji su uveli sistem rasne i kulturalne segregacije. Oni su bili na vrhu, a autohtoni Liberci na dnu.

Da priča bude još i gora, Liga Naroda 1930. objavila je izvještaj u kojem se navodi kako su liberske vlasti silom regrutirale i prodavale autohtono stanovništvo za rad ili čak i za roblje. "Liberske vlasti sistematski i godinama potiču politiku velikog zastrašivanja i represije autohtonog stanovništva", navodi se u izvještaju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.