Nakon što smo na Advanceu pisali o najavi pogoršanja odnosa arabijskih zemalja i Katara (Razdor u GCC-u: Hoće li zaljevske monarhije uskoro odbaciti Katar i proglasiti ga sponzorom terorizma?), to se napokon i dogodilo u istom obliku koji je viđen 2014. (Sponzori ekstremizma napokon kreću jedan protiv drugog: Veliko izopćenje Katara - Nova kriza na Bliskom istoku i globalne posljedice).
Iste zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom kao i te 2014. godine, kada je postalo jasno da je vidno rivalstvo nastalo između Dohe s jedne strane te Dubaija i Rijada s druge. Uz Kuvajt i Oman u vječno neutralnoj fazi, a Bahrein u dubokim unutarnjim razdorima, ovi odnosi sada prijete opstanku Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) u originalnom obliku. Ali i druge zemlje polako počinju otkrivati svoje stavove prema Kataru, u čemu prednjači Egipat koji optužuje emirat za davanje utočišta raznim inačicama Muslimanskog bratstva, kojeg Kairo smatra terorističkom organizacijom. Katar sve više izgleda kao žrtveni jarac arabijskog ekstremizma, kao onaj prema kojemu će se uperiti prst krivnje za vehabijsko radikaliziranje, a možda se 'otkrije' da je upravo preko Dohe tekao i znatan novac terorističkim i militantnim organizacijama.
Zasigurno će se očekivati i stav drugih velikih regionalnih država, prije svega Irana i Turske. Iranski predsjednik Hasan Rohani je krajem svibnja telefonski razgovarao s katarskim emirom Šejhom Tamimom bin Hamadom al-Tanijem, te tom prilikom naglasio potrebu suradnje u regiji za ostvarivanje mira, a osobito širenja bratstva među muslimanima u vrijeme svetog mjeseca Ramazana. Emir al-Tani je tom prilikom čestitao Rohaniju na ponovnom izboru i naglasio da su bilateralni odnosi Katara i Irana stari, povijesni i konsolidirani, te da Doha želi jačati te veze. To je zasigurno snažno odjeknulo u diktatorskim hodnicima Rijada.
A što je s Turskom, zemljom koja je jedna od ključnih regionalnih igrača po pitanju rata i mira u Siriji i Iraku, ali i šire? Zemlji kojom vlada također inačica Muslimanskog bratstva i koja je zbog toga gotovo prekinula diplomatske odnose s Egiptom nakon rušenja Mohameda Morsija? Hoće li Ankara slijediti tragove arabijskih petromonarhija koje su odlučile kazniti Katar zbog ponašanja koje im nije po volji ili će ponovno iznenaditi svijet nekim naglim preokretom u odnosima? Ako je suditi po dosadašnjim bilateralnim odnosima Ankare i Dohe, Katar je postao temeljem turske regionalne politike, ali i izvorom novca kojim se financira režim turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Globalna mreža suverenih fondova bogatstva, Međunarodni forum za suverene fondove bogatstva (IFSWF) koji uključuje članove više od trideset zemalja i upravlja fondom od preko tri bilijuna dolara, krajem svibnja je prihvatio članstvo Turske i Turskog fonda bogatstva koje upravlja fondom od oko 40 milijardi dolara. Ali taj fond nije stabilan i Turci već neko vrijeme žele stvoriti zajednički fond s ostalim zemljama. Prvi takav fond je osnovan s Rusijom u ožujku ove godine, nakon što je Erdogan posjetio Moskvu 10. ožujka i potpisao niz ugovora s Rusijom. Zajednički rusko-turski fond je vrijedan milijardu dolara, te se očekuje da će se iz njega financirati turski Ronesans Holding. Ova kompanija izvodi goleme građevinske radove u Rusiji, ali ujedno gradi i Erdoganovu raskošnu predsjedničku palaču.
Mnogi oporbeni kritičari vlasti u Turskoj smatraju da je suvereni fond bogatstva pokušaj stvaranja paralelnog proračuna i način da se pomogne onim provladinim biznismenima koji proživljavaju financijske poteškoće. Nakon rusko-turskog fonda, nastao je i fond s Katarom, koji je djelomično bio tajan sve dok mediji u travnju nisu počeli pisati da se državni gigant u proizvodnji čaja Caykur, koji je dio turskog suverenog fonda, prodao Katarcima. Vlasti su to negirale, ali se pokazalo da je Caykur prešao u novi tursko-katarski fond.
Katar se pojavio kao najvažnija arapska i regionalna zemlja za vladajuću Stranku pravde i razvoja (AKP). Nakon što je u veljači posjetio Katar, predsjednik Erdogan je objasnio kako Ankara gleda na ekonomsku stranu bilateralnih odnosa. Naglasio je tom prilikom da katarsko ulaganje u Tursku prelazi 1,2 milijarde dolara, te da Turska želi pojačati ta ulaganja. Potom su Katarci preuzeli Digiturk, turski satelitski televizijski servis koji nudi kabelsku televiziju za mnogobrojne programe. Katar je ujedno postao vlasnik pedeset posto dionica u BMC-u, tvornici autobusa, kamiona i vojnih vozila. Tijekom susreta Tursko-katarskog vrhovnog strateškog odbora u Trabzonu, katarski emir je bio oduševljen kratkim putovanjem helikopterom nakon čega je zaključio da Katar treba početi ulagati u zimski turizam na sjeveru Turske. Katarci također posjeduju dvije banke u Turskoj, Finansbank i Abank, a tijekom ove godine će uložiti dvije milijarde dolara u projekte obrambene industrije. Osim toga, Katar posjeduje peradarsku industriju Banvit i ulaže u nekretnine.
Za Katar to nije mnogo. Izravna ulaganja izvan zemlje iznose 53 milijarde dolara, a izravna ulaganja u zemlju 36 milijardi. Pri tome, katarska su ulaganja u Tursku samo 1,5 milijardi dolara. Ono što je značajno jest da ta ulaganja kontinuirano rastu od 2013, a AKP planira značajno povećati ta ulaganja i ući značajno u infrastrukturne projekte koje je emirat pokrenuo u pripremi za FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022. Turske ugovorne građevinske kompanije su sada u projektima teškim 13,7 milijardi dolara u Kataru. Zamjetna je katarska pozitivna diskriminacija Turske i to u pravim i opipljivim stvarima. Dugogodišnje približavanje dviju vlada na temelju islamizma i jaki odnosi te slični pogledi na regionalnu politiku okrenulo se u jaku suradnju. Turski građevinci sada grade ceste, podzemnu željeznicu, zračnu luku i pomorsku luku u emiratu.
Katar će u Svjetsko prvenstvo 2022. uložiti 170 milijardi dolara, što znači da Turci pronalaze dovoljno prostora za nove dogovore. Turske turoperatorske kompanije već naveliko vode turske turiste u Katar, a u travnju je na Qatar Fairu Turska imala golemo predstavništvo, pri čemu su turske tvrtke ostvarile ugovore vrijedne 13 milijardi dolara u emiratu. S pogoršanjem odnosa prema Kataru od strane susjednih zemalja, Turska bi mogla steći još značajniji utjecaj u ovoj maloj zemlji od 2,5 milijuna ljudi koji imaju prosječan BDP od 75 tisuća dolara po glavi stanovnika. Sve se to zasniva na energetskim resursima, 25 bilijuna kubičnih metara prirodnog plina (treća najveća rezerva prirodnog plina na svijetu) uz 25 milijardi barela naftnih rezervi.
Odnosi su još veći u vidu vojne suradnje koju je Turska ostvarila s Katarom, pri čemu je turska rasporedila svoje trupe u emiratu i time zasjenila poziciju američke baze koja se nalazi kraj glavnog grada Dohe. Prema ugovoru, 500 do 600 turskih vojnika doći će u bazu u Kataru, a njima će zapovijedati katarski general s turskim zamjenikom. Cilj misije je razvoj obrambenih sposobnosti Katara kroz zajedničko obučavanje i vježbe te izvršavanju drugih misija o kojima se Ankara i Doha dogovore. Sve troškove pokriva Katar, a nakon deset godina se dogovor može povećati na još pet godina s potencijalom daljnjeg obnavljanja. U parlamentu je kemalistička oporba propitivala stav vlade i zašto se tako važan dogovor radi s Katarom koji u turskoj gospodarskoj bilanci nema značajnu točku. Odgovor turske diplomacije jest da je zemlja pod prijetnjom terorizma isto kao i Katar, te da je upravo Doha predvodnik drugih zemalja koje su poduprijele Erdogana nakon pokušaja državnog udara. Takav će odnos teško smetnuti nezadovoljstvo arabijskih zemalja koje će najvjerojatnije popraviti diplomatske odnose s Dohom upravo na isti način kako se to dogodilo 2014.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
