Dan nakon povijesnog sastanka ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa na summitu G-20 u Hamburgu, američki državni tajnik Rex Tillerson otputovao je pravo iz Njemačke u Kijev. Tillerson se u Ukrajini zadržao dva i pol sata i za to je vrijeme obavio razgovor s tamošnjim predsjednikom Petrom Porošenkom, kao i sa 'antikorupcionaškim' djelatnicima, koji su na plaći američke vlade.
Premda se ukrajinski predsjednik pohvalio kako ga je Tillerson 'detaljno informirao' o razgovorima u Hamburgu, te kako je njegov posjet Kijevu 'dokaz američke podrške' ukrajinskoj državi, Kijev zapravo može biti zabrinut, jer mnogo toga govori da je šef američke diplomacije donio sa sobom promjenu politike Washingtona.
Naime, dan nakon odlaska Tillersona iz Kijeva Bijela kuća je prvi puta optužila ukrajinske vlasti za pomoć demokratima (Hillary Clinton) pred prošlogodišnje predsjedničke izbore. 'Nacionalni odbor Demokratske stranke koordinirao je prikupljanje informacija o političkim protivnicima izravno s ukrajinskim veleposlanstvom', navela je Sarah Sanders iz predsjedničkog press ureda.
Također, Tillerson je na presici u Kijevu, dok je govorio o Donbasu, podsjetio na obaveze Ukrajine prema MMF-u, konkretno na zemljišne reforme, odnosno prekid moratorija na kupoprodaju zemlje, što je sudeći po reakcijama ukrajinskog tiska bilo posve neočekivano. Za razliku od Viktorije Nuland nekada, Tillerson je u Kijev došao bez pompe, ali s Kurtom Volkerom (bivši dužnosnik CIA-e i NATO-a), kojeg je predstavio kao specijalnog američkog predstavnika za Ukrajinu.
'Računamo na to da će američki predstavnik za Ukrajinu uskoro doći u Moskvu na konzultacije', poručio je ruski MVP Sergej Lavrov, dodajući da su Trump i Putin razgovarali u Hamburgu i o ukrajinskom pitanju. To je dio dogovora dvojice predsjednika o stvaranju 'dvosmjernog' kanala komunikacije između predstavnika Rusije i SAD-a za rješavanje ukrajinske krize na temelju Minskog sporazuma.
No, vratimo se na čas tvrdnjama Bijele kuće o umiješanosti Ukrajine u američke predsjedničke izbore. 'To je aktivnost koju su oni (ukrajinsko veleposlanstvo u Washingtonu) poduzeli u službenom formatu', rekla je Sanders. Ona je istaknula da je ova činjenica primjer koordinacije druge države ili stranog izvora u vođenju predizborne kampanje.
Još prije Sanders po istoj temi očitovao se ukrajinski parlamentarni zastupnik 'Oporbenog bloka', Jurij Bojko. On je ocijenio da je Trumpova pobjeda na izborima potpuni krah političke linije koju slijede aktualne ukrajinske vlasti, te da su se one 'pokušale umiješati u američku predizbornu kampanju'. Direktor ukrajinskog Instituta za analizu i političko upravljanje Ruslan Bortnik naveo je u vezi s uplitanjem Porošenkove administracije u američke izbore na strani kandidatkinje Clinton da će 'Trump neizostavno kazniti ljude koji su ga pokušali potopiti'.
Bez obzira na to što utjecaj Kijeva vjerojatno nije mogao niti imati presudnog značaja na američke izbore, te što bi Porošenkova potpora bilo kome, prije mogla učiniti štetu, nego li korist, ovdje je novost da je Trump poduzeo kontraofenzivu glede optužbi o stranoj umiješanosti u američke izbore. Do sada se samo njega optuživalo da je surađivao s Rusima, koji su mu navodno prokrčili put u Bijelu kuću, te se on branio da to nije točno, a sada je prvi puta uzvratio optužbama.
Ovo bi samo po sebi trebalo jako zabrinuti Porošenkovu administraciju, ali to nije jedini nepovoljan signal koji je Kijevu stigao iz Washingtona. 'Razočarani smo odsustvom napretka u okviru Minskog sporazuma. Upravo zato smo imenovali posebnog predstavnika (Volkera)', rekao je Tillerson na presici u Kijevu, te je precizirao da se SAD namjeravaju koordinirati s Normandijskom četvorkom u traženju napretka za izlazak iz ukrajinskog sukoba.
Govoreći o reformama u Ukrajini, američki državni tajnik podsjetio je da su SAD dale Kijevu 600 milijuna dolara od početka krize, te je naglasio potrebu za nastavkom reformi. Tillerson je najprije (diplomatski) pohvalio ukrajinske vlasti za dosadašnja reformska dostignuća, a zatim je rekao: 'Znam da ima još puno posla u nastavku reformi kako bi se osigurao gospodarski razvoj Ukrajine. Znam da Ukrajina ima obaveze prema MMF-u glede provedbe zemljišne reforme i korporativnog upravljanja. Razgovarali smo puno o koracima koje treba poduzeti kako bi se osiguralo da Ukrajina postane atraktivna za strana ulaganja. Znam da ste posvećeni tome da se situacija poboljša'.
Prema tumačenju kijevskog eksperta Centra političkih studija i konflikta, Antona Finjka, ovo je znak da je Tillerson počeo pritiskati zastupnike ukrajinske Vrhovne rade da donesu nepopularne odluke i ukinu moratorij na kupoprodaju zemlje. 'To bi značilo da će parlament nastaviti zasjedanja i tijekom ljeta', bez pauze, ocijenio je Finjko. Moratorij je na snazi od 2002, a u listopadu prošle godine njegovo važenje je produženo do 2018. Prema memorandumu koji su potpisali MMF i ukrajinske vlasti izmjena zakona o trgovini zemljom trebala je biti obavljena još u svibnju.
Tillerson je domaćinima skrenuo pozornost na važnost borbe protiv korupcije, te na značaj reforme pravosuđa, rekavši da su to elementi za privlačenje stranih investicija. Šef američke diplomacije posebice je istaknuo važnost izbora sudaca Vrhovnog suda, te formiranje Antikorupcionaškog suda. Antikorupcionaški djelatnici s kojima se susreo Tillerson, navodno su izrazili snažno nezadovoljstvo stanjem u Ukrajini.
Američki državni tajnik naveo je da se SAD zalažu za obnavljanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, kao i za sigurnost zemlje, te je ponovio da je na Rusiji da 'poduzme prvi korak ka deeskalaciji'. Međutim, nema potvrde da je Tillerson u Kijevu ijednom izgovorio 'Krim', niti da je obećavao bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini. Naveo je ipak da će sankcije protiv Rusije ostati na snazi 'dok god Rusija ne zaustavi one radnje koje su uzrokovale uvođenje sankcija'.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
