Danas održani parlamentarni izbori u Moldaviji imati će ključni utjecaj na budućnost zemlje koja se nalazi na prekretnici. Izbor je vrlo sličan onome u susjednoj Ukrajini - stanovnici biraju između pro-Zapadnih i pro-ruskih političkih aktera.
Moldavijom, bivšom Sovjetskom republikom, upravlja pro-Zapadna vladajuća koalicija koja želi bližu integraciju s Europskom Unijom, no u isto vrijeme pro-ruski sentimenti su poprilično snažni te je teško reći kojim putem će Moldavija ići, no odluka će imati dalekosežne posljedice.
Podsjetimo, Moldavija je potpisala s EU sporazum ovog ljeta, zajedno s Ukrajinom i Gruzijom. Rusiji se nikako nije dopao taj razvoj situacije te su od Moldavije tražili da odgode implementaciju pakta o slobodnoj trgovini s EU, kao i u slučaju Ukrajine, što je Ukrajina i učinila.
Rusija strahuje od jeftine europske robe koja bi mogla ugroziti ruske proizvođače. Rusija je reagirala pritiskom - zabranili su uvoz poljoprivrednih proizvoda, uključujući vino, meso, voće i povrće, što je zadalo veliki udarac ekonomiji Moldavije, jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe koja uvelike ovisi o izvozu poljoprivrednih proizvoda.
Jasno je kako Rusija vrši određen pritisak na Moldaviju putem zabrane uvoza, no tu je također i teritorij putem kojeg Rusija može utjecati na vlasti u Moldaviji - Pridnjestrovlje.
Pridnjestrovlje, poznato i pod nazivom Transdnjestarska Republika, je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra. Područje je većinom naseljeno Rusima i Ukrajincima. Vlast na ovom području obnaša samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika koja se 1992. odcijepila od Moldavije nakon kratkog, ali krvavog građanskog rata. Na ovom prostoru danas živi oko pola milijuna ljudi.
Regija dolazi u fokus javnosti nakon izbijanja krize u Ukrajini. Neki smatraju kako bi Pridnjestrovlje moglo, u jeku aktualnih događaja, krenuti s konkretnijim potezima prema potpunom odvajanju, a neki čak misle da postoji šansa da regija - poput Krima - uđe u sastav Ruske Federacije.
Pridnjestrovlje na kartiNiti jedna članica UN-a ne priznaje nezavisnost Pridnjestrovlju, niti Rusija, te sve zemlje smatraju kako je Pridnjestrovlje dio Moldavije. Pridnjestrovlje je priznato jedino od strane Južne Osetije i Abhazije - no njih uz Rusiju priznaje tek nekolicina država.
Nema sumnje kako Pridnjestrovlje može biti korišteno kao i geopolitička poluga Rusije kontra središnjih moldavskih vlasti u Chisinauu.
Ukrajinska kriza dodatno je naglasila rivalstvo između pro-EU i pro-ruskih stranaka u Moldaviji. Lokalni mediji tvrde kako Moskva financira pro-ruske stranke, a jedna od njih čak je i suspendirana iz izbora zbog navodnog primanja novca izvana.
Moldavci su često bili poprilično podvojeni po pitanju krenuti li putem Zapada ili Istoka, no nakon eskalacije Ukrajinske krize jedan veći dio spreman je za integraciju s Europskom Unijom.
Odnosi unutar zemlje se zaoštravaju - aktualne pro-zapadne vlasti u Moldaviji zabranile su emitiranje nekoliko ruskih TV kanala tvrdeći kako se radi o propagandi. Opozicija pak tvrdi kako se gazi sloboda medija.
Vladajući liberali žele da Moldavija dobije status EU kandidata do 2017., a članstvo do 2020. U isto vrijeme odbijaju koalicije s pro-ruskom opozicijom.
Vodeća opozicija su Komunistička Partija. Njihov lider, Vladimir Voronin, bio je na funkciji predsjednika od 2001. do 2009. koji se žestoko protivio EU integraciji te je predlagao ulazak u Euroazijsku Uniju, predvođenu Rusijom, tvrdeći kako takav izbor donosi veće beneficije Moldaviji.
No, vjeruje se kako bi na izborima Komunisti mogli izgubiti glasove na opoziciji koji će sada ići radikalnijim (pro-ruskim) skupinama kao što su Domovina i Stranka Socijalista.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
