2006. godine globalne sile su najavile rat protiv pirata iz Somalije. Svjetski mediji su intenzivno prenosili informacije o ratnim mornaricama NATO saveza, Indije, Rusije, Kine itd. kako se upućuju prema obalama Somalije radi zaštite brodova i posada koje su pirati otimali. Velika pozornost je bila pridana zbivanjima u tom dijelu svijeta iz razloga što su somalijski pirati ugrožavali bitan dio međunarodne pomorske trgovine.
No, događaji na obalama Afrike imaju i drugu stranu priče koja je zauzela jako malo medijskog prostora. Piratstvo u Somaliji je usko vezano za druga dva događaja; prvi - ilegalni ribolov u somalijskim teritorijalnim vodama jako bogatim ribom i morskim plodovima, koji je preoteo lokalnom stanovništvu jednu od najbitnijih ekonomskih djelatnosti.
I drugi i puno opasniji događaj - ilegalno odlaganje europskog nuklearnog otpada u toj zemlji. Tsunami koji je 2004. pogodio Indoneziju se osjetio sve do Afrike i izbacio na obalu Somalije bačve pune radioaktivnog tvari među kojima i uranij i druge teške metale. Uskoro je obalno stanovništvo počelo obolijevati od različitih bolesti.
Unatoč izvještajima Ujedinjenih Naroda i nevladinih udruga koji su ukazivali na humanitarnu i ekološku katastrofu, pažnja se uglavnom koncentrirala na piratstvo ignorirajući pritom činjenicu da ono jest velikim dijelom proizvod dva spomenuta događaja.
Iz jedne šire perspektive, ilegalni ribolov, nuklearni otpad i piratstvo su rezultat jedne tragične priče o zemlji koja je devedesetih potonula u kaos građanskog rata popraćenog glađu, siromaštvom, raspadom jedne normalne svakodnevice te velikim uplivom inozemnih sila.
Iako su na Zapadu često percipirani kao kriminalci i razbojnici, somalijski pirati uživaju veliku podršku od lokalnog stanovništva iz razloga što su i dalje viđeni kao zaštitnici koji brane svoje teritorijalne vode od stranih brodova koji su došli ilegalno loviti ribu i bacati radioaktivni otpad.
Ovo je njihova priča.
Građanski rat u Somaliji - pad Crnog Jastreba
Početkom devedesetih predsjednik Somalije Said Barre je svrgnut s vlasti i različiti klanovi i pobunjeničke grupe su se počele boriti za prevlast. Građanski rat se nastavio s periodima višeg i nižeg intenziteta sukoba do današnjih dana te je Somalija kao država s vladom i institucijama postala praktički nefunkcionalna. 1992. godine zbog humanitarne katastrofe koja je uslijedila, UN je odlučio pokrenuti mirovnu misiju u toj zemlji. No nasilje među klanovima je nastavilo rasti te su se plave kacige više puta našle izložene vatri, a namirnice često nisu uspijevale doći do ratom pogođenog stanovništva. Jedan od glavnih ratnih vođa u Somaliji je bio Mohamed Farrah Aidid, koji je stajao iza više napada na plave kacige te sudjelovao u ratu koji je onemogućavao dovođenje namirnica lokalnom stanovništvu. Iz tog razloga njegovo uhićenje je bio jedan od glavnih prioriteta UN-a i nakon pogibije četiri marinca, predsjednik Clinton je naredio slanje u Somaliju elitnih jedinica američke vojske uključujući vojne Rangere i specijalce Delta Force-a. Početkom listopada 1993. američke snage su upale u glavni grad Somalije s namjerom da uhite dvojcu najvažnijih Aidisovih poručnika. Iako su u tom uspjeli, milicije su srušile dva ratna helikoptera te se operacija pretvorila u dramatičnu misiju spašavanja posade. Dva dana su se američki vojnici probijali kroz grad, što je kasnije postalo poznato kao bitka za Mogadišu. Ta bitka, prikazana također u poznatom američkom filmu 'Pad Crnog Jastreba' u kojoj je ubijeno 18 američkih i više stotina somalijskih vojnika se pretvorila u međunarodnu katastrofu. Slike mrtvih tijela američkih vojnika vučenih po ulicama Mogadišua su obišle svijet te prouzrokovale promjene u američkoj vanjskoj politici. Mnogi smatraju da je ta bitka bila prekretnica s kojom je Amerika izgubila status supersile.
Ujedinjeni Narodi su prekinuli mirovnu misiju u Somaliji 1995. a pet godina kasnije, 2000-te, osnovana je međunarodno priznata Tranzicijska Nacionalna Vlada Somalije. Od 2006. do danas ušlo se u drugu fazu građanskoga rata između krhke somalijske vlade i različitih pobunjeničkih grupa od kojih će se najviše isticati teroristička organizacija Al-Shabaab, bliska Al-Qaedi.
Piratstvo u Somaliji
U sveopćem kaosu koji je uslijedio početkom devedesetih s raspuštanjem vlade, somalijske teritorijalne vode, jako bogate tunom, skušom, jastozima, morskim psima i ostalom ribom, su postale nezaštićene jer više nije bilo ratne mornarice i obalnih patrola da ih štite. Uskoro su velike koćarice iz Španjolske, Japana, Južne Koreje i drugih zemalja počele masivno zalaziti u te morske krajeve. Somalijske vode koje se prostiru uzduž 3300 km duge obale su postale vrsta slobodnog teritorija za iskorištavanje od strane velikih sila. Količina ribe se počela smanjivati na veliku štetu obalnog stanovništva koje je velikim djelom ovisilo o toj djelatnosti. Po izvješću UN-a, svake godine se u somalijskim vodama izlovila riba u vrijednosti od preko 300 milijuna dolara. S nefunkcionalnom državom pogođenom ratom, devedesetih godina lokalni ribari su se počele udruživati u naoružane skupine koje su gliserima branile svoje vode i napadale inozemne ribarice tražeći otkupnine. Ta uloga zaštitnika se može iščitati i iz imena prvih skupina poput 'Nacionalna Volonterska Obalna Straža' i 'Somalijski Marinci'.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
