Veliki otpor protiv kontroverznih anti-piratskih zakona ne jenjava - za subotu (11.2.2012.) najavljeni su anti-ACTA prosvjedi u preko 100 gradova diljem Europe (oznake na karti lijevo, izvor).
Peticiju za odbijanje kontroverznih zakona potpisalo je već 1,75 milijuna ljudi. Veliki prosvjedi već su se održali u više država.
Zadnji veći prosvjed dogodio se prošle subote kada je na ulice Ljubljane izašlo preko 2,000 ljudi kako bi jasno pokazali ogorčenje prema uvođenju novih zakona.
Jedan od najvećih anti-ACTA prosvjeda do sada održao se u Poljskoj gdje su deseci tisuća izašli na ulice (vidi: Prosvjedi diljem Poljske zbog uvođenja rigoroznih zakona o internetu).
No, očekuje se kako će ova subota nadmašiti sve dosadašnje sporadične prosvjede u jednom velikom kolektivnom izlasku na ulice naroda diljem Europe.
Podsjetimo, američka verzija zakona ACTA, PIPA/SOPA, odgođena je nakon velikog online prosvjeda u kojem su sudjelovale brojne web stranice, uključujući i Wikipediju.
Zakoni nominalno štite glazbenu i filmsku industriju, čiji se sadržaj najčešće ilegalno dijeli putem interneta. No, mnogi se slažu kako je osnova zakona ACTA nešto sasvim drugo - gašenje svih nepodobnih izvora informacija i veliko ušutkavanje nezavisnog novinarstva.
Aktivisti poručuju kako internet mora ostati slobodan, ponajviše radi dostupnosti informacija.
Od klasičnih medija se traži potpuna podobnost, maksimalna pristranost i direktno odgovaranje strukturama vlasti, bez obzira da li je medij u nacionalnom ili privatnom vlasništvu.
Razlog zbog kojeg se danas pokušava "ukrotiti" internet nije zato što je internet tek danas postao glas slobode i istine, on je oduvijek to i bio, s tim potezima se kreće tek sada zato što po prvi puta dolazi do kritične mase koja se sve više informira putem interneta, a sve manje putem klasičnih medija.
S jedne strane neminovno se "zatupljuju" - s predumišljajem ili bez njega - široke narodne mase, dok s druge mediji postaju potpuno bezopasni i "anemični" po pitanju vladajuće strukture - ne konkretne stranke ili vlade, već strukture, tj. šireg pojma koji tvori socijalno-ekonomski model kao kišobran ispod kojega smo svi prisiljeni živjeti.
No, nije tako bilo oduvijek - tiskani mediji su, u sad već zaboravljenim vremenima, bili perjanica istine i objektivnosti. Tiskarski stroj ulijevao je vladajućim elitama više straha no ijedna vojska.
Sistematski taj medij, u takvom obliku, je smrvljen i ukoren. Sada je red došao i na internet.
Možda veliki prosvjedi i akcije uspiju odgoditi implementaciju ACTA zakona, ali doći će novi zakoni nakon njega, novi pravilnici, novi sistemi nadzora.
Već sada dominaciju čvrsto drže najveće američke korporacije (Google, Facebook, Twitter) koje sve redom - bez imalo skrivanja - "prate" svoje korisnike, sistematski prikupljaju sve, pa čak i najsitnije detalje o njima.
Naravno, prvi cilj je sve te podatke skupo prodati oglašivačkim agencijama, no nigdje se eksplicitno ne navodi kako ta masa podataka neće, ili se već i ne koristi, u sasvim druge svrhe.
Ove subote biti će održani veliki prosvjedi diljem Europe, ali borba za slobodu interneta tek je u samom začetku.
Korisnici, pogotovo mladi ljudi, moraju biti svjesni da se sloboda mora braniti svim raspoloživim sredstvima. Jer sloboda, istina i informacija jedini su element koji potencijalno može dići jedan narod ili još i širu populaciju, iz beznađa i "mraka" koji im je nametnut.
Narod bez informacije je narod bez slobode i budućnosti, sistematski dresiran da bude podoban radnik, nekritičan potrošač zraka od kolijevke do groba i ništa više.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
