Kina je prije dva dana vrlo oštro odgovorila na izjavu indijskog ministra unutarnjih poslova Rajnatha Singha povodom sukoba vojske dvije države na Doklamu. Peking ne prihvaća nikakve izgovore i nada se da će Indija poduzeti konkretne i pozitivne korake da ispravi nekorektne riječi i postupke, priopćila je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying.
Singh je rekao ranije istog tjedna da iako Indija nije agresivna i nikada nije inicirala agresiju, neće činiti kompromise na račun vlastite sigurnosti. On je istaknuo da se nada da će rješenje za tekući sraz između Kine i Indije uskoro biti pronađeno, te da će Peking poduzeti pozitivne korake u tom cilju. Hua je ponovila da je preduvjet i temelj za rješavanje incidenta koji traje od lipnja da Indija odmah i bezuvjetno povuče graničare i opremu na svoj teritorij.
Može zvučati kao loša šala, ali zbilja su se nedavno vojnici dvije države, obje nuklearne sile, gađali kamenjem i udarali šakama na platou Doklam (Donglang na kineskom jeziku) na Himalajima. Riječ je o relativno malom teritoriju, na tromeđi Kine, Indije i Butana. O čemu je ovdje riječ? Kako su dvije najmnogoljudnije svjetske države došle na rub neprijateljstva i zašto?
Ova kriza započela je u lipnju kada su Kinezi krenuli graditi put preko teško pristupačnog Doklama na visini oko 6.000 metara nad morem. To je put koji vodi do Lase na Tibetu. Indija je reagirala slanjem vojnika koji su pokušali fizički spriječiti gradnju. Podigli su navodno i dva bunkera, koje su im Kinezi netom srušili buldožerima. Od tada vojnici dvije velike armije stoje doslovno na rukohvat jedni od drugih. I svađaju se, valjda.
Uloga Indije u ovom 'produženom incidentu' doima se kontroverznom. Naime, prema službenoj verziji New Delhija, Indija je poslala vojsku na Doklam kako bi zaštitila od Kine teritorij 'koji pripada Butanu'. Indija jest saveznik Butana, ali Butan nije indijski protektorat, te ova formulacija Indijaca ne pije vodu. S druge strane, Indija ne spori da Tibet pripada Kini, a prema ugovoru iz 1890. koji su potpisale Sikkim (danas Indija) i Velika Britanija stoji da Doklam pripada Tibetu (danas Kina).
Indija i Butan nikada nisu priznali to razgraničenje, a Kina je s Butanom 1988. i 1989. potpisala nekoliko sporazuma u kojima su se dvije države obvezale da će teritorijalni spor rješavati mirno i da će se uzdržati od izgradnje vojnih objekata u regiji. Prema tumačenju indijskih vlasti Kina je izgradnjom puta prekršila sporazum. Zašto je taj put tako važan?
Prema pisanju indijskog tiska, New Delhi vjeruje da se Kina ne rukovodi nekakvim konkretnim teritorijalnim sporom s Butanom, nego u namjeri da se približi uskom koridoru Siliguri, koji se još naziva 'pileći vrat', a kojim je indijski sjeveroistočni teritorij spojen s glavnim teritorijem. Indija strahuje da bi izgradnjom puta kojim bi lako izlazila na Doklam kineska vojska neutralizirala njenu stratešku prednost, jer Indija drži visine.
Zbog toga, kako prenosi indijski tisak, Indija najavljuje izgradnju puta prema Doklamu sa svoje strane granice, oko 20 kilometara daleko od Kine. Tim je povodom danas reagirala glasnogovornica Hua rekavši da 'izgradnja puta pokazuje kontradikciju između onoga što Indija govori i onoga što radi'. Prije toga kinesko Ministarstvo obrane upozorilo je New Delhi da se 'ne igra vatrom'.
Granice na Tibetu nisu bile markirane, a kineski farmeri izlazili su na Doklam. To tradicionalno pravo Kina nikada nije osporavala niti Butanu, iako je to jedina susjedna zemlja s kojom nema diplomatske odnose. Prema mišljenju australskog novinara Newillea Maxwella, ono što rade Indijci je 'besmisleno'. Maxwell je 1962. bio izvještač britanskog 'The Timesa' u vrijeme kratkotrajnog rata između Kine i Indije.
'Indijci su uvjerili sebe da ukoliko proglase neki teritorij svojim, da će to onda doista biti njihovo. To je besmisleno', rekao je Maxwell, dodajući da Indija pokušava opravdati upad na kineski teritorij tvrdnjom da štiti Butan, tvrdeći da je to butanski teritorij. 'Činjenica je da su vlasti Butana jasno rekle kineskim dužnosnicima da Doklam nije teritorij Butana i izrazile su iznenađenost akcijom Indije', kazao je Maxwell. Neki kineski listovi ocijenili su kako New Delhi nije izvukao pouke iz 1962. ističući istodobno da je kineska ekonomija pet puta snažnija od indijske.
Wang Jiangyu izvanredni profesor prava Nacionalnog sveučilišta u Singapuru ocijenio je kako Indija provodi strategiju hegemonije u regiji, dok ruski analitičar Vasilij Kašin vjeruje da se Indija bori da izađe iz sjene Kine, te da nastoji zauzeti čvrsto uporište u regiji. Prema njegovim riječima Indija je ilegalno ušla na kineski teritorij.
Ruski tisak primjećuje kako je sraz na Doklamu prilično neočekivan, jer su obje države članice BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS). Istodobno, Rusi podsjećaju da niti BRICS niti ŠOS nisu vojno-politički blokovi, ali eventualno mogu nastupiti kao posrednici u ovom sporu. Još nešto nije promaklo ruskim analitičarima, a moglo bi imati značaja za razumjevanje situacije.
Naime, službeni Nju Delhi nije imao predstavnika u svibnju na forumu 'Pojas i put' u Pekingu, gdje se okupila svjetska politička i ekonomska elita. Razlog za bojkot foruma može se tražiti u činjenici da je Peking ranije najavio formiranje kinesko-pakistanskog koridora, jednog od ključnih projekata na 'putu svile'. Indijski eksperti ocjenjuju da je koridor opasnost za suverenitet zemlje, jer prolazi kroz dio Kašmira, koji Indija smatra svojim teritorijem pod okupacijom Pakistana.
S druge strane, indijski premijer Narendra Modi vjeruje da će 21. stoljeće biti 'stoljeće Azije', te da su Kina i Indija 'spremne utjecati na situaciju u svijetu narednih godina'. 'Istina je da s Kinom imamo granični nesporazum, ali u zadnjih 40 godina nije zbog toga ispaljen nijedan metak', rekao je Modi u lipnju prilikom posjeta Moskvi.
Usprkos nesporazumu, Modi je, kao su javili indijski mediji, u srpnju čestitao rođendane predsjedniku i premijeru Kine, Xi Jinpingu i Li Keqiangu, posredstvom društvenih mreža. Modi je svojedobno dok je bio regionalni ministar Gujarata blisko surađivao s Pekingom, a regija je živnula zahvaljujući kineskim investicijama. Od 2014. kada je postao premijerom on se više puta sastajao s najvišim kineskim dužnosnicima, a čuvena je njegova 'selfie' fotografija sa Xijem iz 2015.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
