U ožujku 2014. američki predsjednik Barack Obama posjetio je Saudijsku Arabiju. Tada se susreo s danas pokojnim kraljem Abdulahom. Već bolestan saudijski monarh je tada hvalio iznimno zdrave saudijsko-američke odnose. U samo dvije godine, sve se stubokom promijenilo. Washington je razljutio Rijad na nekoliko glavnih stavki. Amerikanci su snažno podupirali egipatsko Muslimansko bratstvo, skupinu koju su Saudijci i većina zemalja članica GCC-a klasificirali kao terorističku organizaciju. Ne postoji zajednički čvrsti stav oko rješavanja sirijske krize, a Saudijci su posebno ojađeni američkim pristupom Iranu.
Istovremeno su se zaredale rasprave o nasljeđivanju vlasti u Saudijskoj Arabiji, a po prvi puta su zamijećene i veće trzavice među petromonarhijama, odnosno s Katarom. Cijela regija je i dalje pod utjecajem tzv. Arapskog proljeća. U vrijeme kralja Abdulaha se nekako prelazilo preko svih tih političkih razvoja, jer se nafta prodavala iznad sto dolara po barelu, a nije postojao ni rat u Jemenu. Otkako je kralj Salman sjeo na tron, cijene nafte su pale za više od polovice, a hutijevska milicija je u Jemenu srušila vlast predsjednika Abd Rabu Mansura Hadija i zaprijetila južnim granicama Saudijske Arabije, zbog čega je Rijad krenuo u nepravednu agresiju rušenja jedne od najsiromašnijih arapskih zemalja. U međuvremenu se do krajnosti razvila opasnost Daeša, koji sada prijeti i samom kraljevstvu.
Obama sada dolazi na susret GCC-a u Rijad, regionalno tijelo za suradnju koje je nadišlo većinu svojih poteškoća, ali koje nema detaljno razvijene korake u budućnosti. Ujedno je Rijad sjedište novog vojnog saveza koji povezuje 30-ak muslimanskih zemalja koje aktivno surađuju u saudijskoj strategiji borbe protiv terorizma, a koji zapravo ima daleko veće interese u obliku zaustavljanja iranskog utjecaja. Kozmetičke promjene u pogledu ljudskih prava također dočekuju Obamu. Saudijski vlastodršci nastojat će američkom predsjedniku prikazati nove odredbe saudijske vlade kojima se sprječava Odbor za promicanje čestitosti i zaustavljanje razvrata, odnosno vjersku policiju, od zaustavljanja i hapšenja ljudi. Ova odluka je dobila mnogo pohvala unutar društva, pa čak i iznimno kritičnih međunarodnih tijela kao što je Human Rights Watch. U proteklih 18 mjeseci ženama je dozvoljeno da glasuju i sudjeluju po prvi puta na općinskim izborima. Kraljevsko vijeće (šura) je raspravljala o kontroverznoj zabrani ženama da voze, a dodatno se otvorilo saudijsko tržište za strana ulaganja koja uključuju i stup cjelokupnog saudijskog gospodarstva Aramco.
Ipak, odnosi su daleko od dobrih. Obama je nedavno u magazinu The Atlantic naglasio da ga iritira vanjskopolitička dogma koja govori da Washington mora biti saveznik sa Saudijskom Arabijom. Obama je opisao svoju frustraciju religijskom ideologijom Saudijske Arabije, ponašanjem prema ženama i rivalstvom s Iranom. A samo dva dana prije puta u Rijad, Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Obame, rekao je kako vlada Saudijske Arabije ne pridaje dovoljno pažnje novcu koji se šalje terorističkim skupinama i pospješuje rast al-Kaide. Rhodes je s pravom ukazao da vrlo bogati pojedinci u Saudijskoj Arabiji doprinose, ponekad izravno, ekstremističkim skupinama, te se pita kako je moguć taj tijek novca, a da vlada o tome ništa ne zna.
Istovremeno, skupina odvjetnika želi pred američkim sudovima optužiti saudijsku vladu za odgovornost u napadima 2001. na New York i Washington. Naime, golema većina počinitelja napada koji je izmijenio svijet bili su Saudijci. Njih podržavaju američki zakonodavci, i Republikanci i Demokrati. Oni nastoje izmijeniti zakon iz 1976., kojim se stranim vladama jamči imunitet od raznih oblika tužbi na američkim sudovima.
Ako se zakon izokrene, strane vlade bi se mogle smatrati odgovornima za zločine počinjene na američkom tlu. Taj korak podupiru demokrat iz New Yorka Chuck Schumer te republikanac iz Teksasa John Cornyn. Čini se da među ostalim podupirateljima se nalaze Ted Cruz, Chris Coons, Chuck Grassley, Kirsten Gillibrand, a potporu su iskazali i demokratski kandidati za predsjednika/icu Hillary Clinton i Bernie Sanders.
Jedino se Bijela kuća opire prijedlogu izmjene zakona. John Kerry je u veljači upozorio senatore da bi takva izmjena dovela do groznog presedana, jer bi druge zemlje također sudile za odgovornost američku vladu, očito za mnogobrojne zločine i ubojstva koji svoje izvorište imaju u američkoj globalnoj politici. Na zatvorenoj sjednici ministarstva obrane i vanjskih poslova, dužnosnici Obamine vlade su upozorili zakonodavce da bi takav korak ujedno ugrozio živote američkih vojnika i diplomata u cijelom svijetu.
Saudijska Arabija je na cijelu tu raspravu odgovorila prijetnjom o povlačenju ulaganja. Radi se o povlačenju 750 milijardi dolara i ukidanja nekih ulaganja, što stoji u američkoj Riznici. Rijad se boji da bi u slučaju tužbe pred američkim sudovima taj novac bio blokiran. Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Džubejr, koji poznaje Washington jako dobro jer je služio tamo kao veleposlanik prije smrti kralja Abdulaha, tu je prijetnju osobno donio u SAD.
Prijetnja sadrži i izbacivanje američkih državljana, a možda i vojske iz Saudijske Arabije. Mnogi ekonomisti i politolozi ne smatraju da se radi o ozbiljnoj prijetnji, jer bi taj potez bio štetan za američko gospodarstvo, ali još više za saudijsko, koje već sada pati zbog cijene nafte i nezamislivog trošenja državnog novca za održavanje ratnih pustolovina po Bliskom istoku.
Iza cjelokupnog kolopleta udaraca i protupolitika stoje dvije oprečne vizije Bliskog istoka. Obama smatra da bi regija trebala prihvatiti postojanost multiplih regionalnih sila koje bi bile u prijateljskim odnosima s Amerikom, ali koje ne bi imale moć jedna nad drugom. U tome Obama vidi podjednaku snagu Tel Aviva, Ankare, Rijada, Kaira i Teherana. Distancirao se od svih njih te u prvi plan stavio američki nacionalni interes.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
