Honduras je zemlja Srednje Amerike, jedna od onih zemalja koje je SAD uvijek držao na oku kao dio svog "dvorišta". Kao i mnoge zemlje Latinske Amerike i Honduras je osjetio što znači voditi politiku koja nije u interesu Washingtona i što se događa nakon toga.
Ljevičarski predsjednik Hondurasa, Manuel Zelaya, bio je prvi Obamin državni udar. Uz posredništvo SAD-a Zelaya je 2009. svrgnut s vlasti u državnom udaru, no, mada je od tada prošlo već više od 6 godina, posljedice se i dalje osjećaju, znatan dio naroda Hondurasa i dalje se ne miri s takvom novom stvarnošću.
Pokret otpora i dalje je snažan i nema ideje odustati. Dijelovi Hondurasa nalaze se pod kontrolom stanovnika koji odbijaju američke pučeve i tamo prakticiraju samoupravu.
No, da bismo znali što se točno dešava u Hondurasu moramo se vratiti malo unatrag da bismo dobili širu sliku.
Kako smo već i istaknuli, Honduras je zemlja Srednje Amerike, ima oko 8 milijuna stanovnika, graniči s državama Belize, Gvatemala, El Salvador i Nikaragva. Bio je prostor na kojem se prije dolaska europskih kolonizatora razvijalo nekoliko mezoameričkih kultura kao što su Maye.
Honduras na kartiOd 16-og stoljeća do 1821. bio je španjolska kolonija, no od samostalnosti do danas zemlja je prožeta društvenim i političkim nemirima. Zbog tih činjenica Honduras je i danas jedna od najsiromašnijih zemalja zapadne hemisfere. Nažalost, zbog nestabilnosti Honduras također nosi nadimak i "najnasilnije zemlje na svijetu" (oko 20-ak mrtvih dnevno bio je prosjek zadnjih godina).
Kroz 20. stoljeće na vlasti su se smjenjivali diktatori, što vojni, što civilni. Na vlasti su od predsjednika bili ili desničari ili liberalni pro-tržišni centristi. Izgledalo je kako Honduras jednostavno nema šanse da dobije nekakvog pro-narodnog lidera, čak i u vrijeme dok je diljem Latinske Amerike bujao ljevičarski pokret kojeg je započeo venezuelanski predsjednik Hugo Chavez.
No, do promjene u Hondurasu ipak dolazi 2006. kada na vlast dolazi predsjednik Manuel Zelaya. Izabran je kao kandidat Liberalne stranke, no, dolaskom na vlast pokazalo se kako će njegov program biti znatno drugačiji. Kao sin bogatog biznismena očito nije izazivao sumnju, ali uskoro se ispostavilo da je Zelaya zapravo ljevičar koji je pokrenuo približavanje latinskoameričkom ljevičarskom bloku ALBA.
Manuel ZelayaPodsjetimo, riječ je o bloku od 11 zemalja kojeg je utemeljio pokojni Hugo Chavez. ALBA je vjerojatno bila, i još uvijek jest, najveći trn u oku američke vanjske politike prema Latinskoj Americi.
Zelaya je 2008. odlučio da će Honduras također postati dio ALBA bloka - i tada je krenulo. Već iduće godine srušen je s vlasti u desničarskom državnom udaru, a nove vlasti su odmah povukle Honduras iz ALBA bloka.
Rano je jutro, 28. lipnja 2009. Maskirani vojnici upadaju u predsjedničku rezidenciju u glavnom gradu Hondurasa, Tegucigalpa, te otimaju predsjednika Zelayu. Cijela operacija bila je gotova u svega nekoliko minuta - savladali su njegove stražare i oteli ga iz rezidencije, nije bilo žrtava. Kamo ga odvode? Destinacija je itekako indikativna - odvode ga prvo u američku vojnu bazu u Hondurasu, a zatim u Kostariku.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
