Priče iz kojih se ne uči: Zašto će Kina svojim pristupom prema Europi na kraju završiti baš kao i Rusija
Kakvi su bili odnosi između Rusije i Europe u vremenu prije izbijanja rata u Ukrajini? Iako se sad to čini kao jedan posve zaboravljeni narativ, odnosi na relaciji Kremlj - Europska unija uvelike su se svodili na to da je ruska strana stalno tvrdila da bi trebalo pojačati suradnju, razviti nove projekte, osigurati veću ekonomsku integraciju... Ruski predsjednik Vladimir Putin u mnogo navrata je to isticao, zapravo svaki put kad bi se dotaknuo ekonomije.
A kakva je bila reakcija Europe? Gotovo uvijek ista - hladna, na distanci, s kritikom, bez entuzijazma, čak i u vrijeme dok je Europa uvozila velike količine ruskih energenata (po vrlo niskoj cijeni u usporedbi sa situacijom s kojom se danas suočava). Postojale su tek neke iznimke koje su u toj suradnji vidjele svoje vrlo opipljive interese - recimo Njemačka za vrijeme Angele Merkel koja je prihvatila izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 unatoč vrlo oštrom protivljenju Washingtona. Dakako, znamo kako je ta priča završila - Sjeverni tok 2 je uništen, a u zadnje vrijeme se sve češće tvrdi kako ga je uništila Ukrajina iako su neki vrlo skeptični u te tvrdnje (veća je vjerojatnost da je SAD uništio plinovod, ali je prigodnije odgovornost prebaciti na Ukrajinu).
Sastanak Vladimira Putina s tadašnjom kancelarkom Njemačke Angelom Merkel i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom - fotografija iz 2015. (izvor: kremlin.ru)Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
