U Njemačkoj se 24. rujna održavaju izbori na kojima će njemački građani odlučiti kako će izgledati njihov nacionalni i federalni parlament Bundestag, na temelju čega će se odrediti budući kancelar/ka. Zapravo, Nijemci imaju dva glasa: jedan je za kandidata koji predstavlja određeni izborni okrug, drugi je za političku stranku, a taj način glasovanja nedavno je preuzela i Hrvatska. Ponekad se to čini pomalo čudnim, jer kandidati obično pripadaju već nekoj političkoj stranci, međutim ovakvo glasovanje osigurava da Bundestag odražava stranačku prisutnost prema odlukama birača.
Glasovi za pojedine kandidate određuju tko će predstavljati 299 izbornih okruga u Bundestagu. Nakon što su predstavnici izabrani, ti se glasovi dodaju onima za stranke i određuje se tko je prešao prag od pet posto svih glasova za ulazak u državni parlament. Za dobivanje pravog odraza glasovanja, Bundestag često mijenja broj zastupnika, ali najčešće ih sveukupno ima najmanje 598. Ako jedna stranka ne osvoji jednostavnu većinu, što je rijetko, stranke će formirati vladajuću koaliciju koja mora obuzeti barem 50 posto zastupnika u Bundestagu. Potom parlament bira kancelara, koji dolazi iz najveće stranke vladajuće koalicije.
Na izborima 2017. uobičajeno će se sučeliti dvije najveće stranke u Bundestagu, stranka desnog centra Demokršćanska unija i Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CDU/CSU), i stranka lijevog centra Socijaldemokratska stranka (SPD), koja je trenutačno u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Među ostalim strankama tu je Ljevica, stranka lijevih populista poznata po protukapitalističkim i protumilitarističkim stavovima, a koja je nasljednica bivše istočnonjemačke socijalističke partije; Savez 90/ Zeleni, profesivna stranka vezana za zaštitu okoliša, koja je nastala na temelju ujedinjenja zelenih stranaka iz Zapadne i Istočne Njemačke; Slobodna demokratska stranka (FDP), libertarijanska stranka koja favorizira poduzetništvo i koja trenutno nije u Bundestagu ali je dugo vremena bila tradicionalni koalicijski partner CDU-a; te Alternativa za Njemačku (AfD), desna nacionalistička stranka poznata po protuimigracijskim stavovima i vraćanju njemačke marke, koja je nastala i kao euroskeptična stranka 2013.
Jedan od rascjepa koji obilježavaju njemačku politiku jest podjela Istoka i Zapada, s obzirom da je istočni dio zemlje središte Ljevice, koja je izrasla iz bivše istočnonjemačke komunističke partije. Druge stranke ovise o regionalnim i povijesnim osobitostima, a naročito o trajnim socioekonomskim razlikama Istoka i Zapada. I nakon 26 godina poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, još se uvijek govori o novim federalnim državama (Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen). U tim državama dolazi i do rasta ekstremizma. Desni ekstremizam, ksenofobija, nesnošljivost su vrlo ozbiljne prijetnje u tim istočnim federalnim zemljama koje pate od smanjenog gospodarskog razvoja.
U posljednje se vrijeme naročito povećavaju nasilni incidenti, a nekim imigrantima zapaljeni su domovi. Nezaposlenost je u ovoj regiji pala na 9,2 posto, što je u nekim dijelovima Istočne Njemačke pad od vrtoglavih 18 posto nezaposlenih. Ali, u zapadnim dijelovima Njemačke nezaposlenost je 5,7 posto. Što god se događalo na Istoku, čini se da Ossiji stalno pokušavaju sustići Wessije, i u tome ne uspijevaju.
Unutar radikalnijih trendova ističe se AfD, euroskeptična stranka koja ima i značajno predstavništvo akademskog društva. AfD je postala i znatno ksenofobna stranka kao odgovor na dolazak izbjeglica u Njemačku 2015. Zbog te ksenofobije stranku je napustio njezin osnivač Bernd Lucke i još neki drugi članovi. Sada stranka ima jak naglasak na pitanjima imigracije, poznata je po ksenofobnim izjavama i skeptična o klimatskim promjenama, te se želi vratiti nacionalnoj valuti i odustati od projekta eura kao zajedničke europske valute.
Među brojnim izjavama koje su raspravljane u javnosti, stranački službeni manifest govori da je islam fundamentalno politički i nesukladan s njemačkim ustavom. Unatoč prvom sastavu stranke, koji je okupio euroskeptične znanstvenike i akademike, sada je stranka pala na većinsko muško članstvo, bez završenog fakulteta. Stranka je dosegla dobre rezultate u bivšim istočnim zemljama, ali ipak potpora AfD-u ne dolazi iz jednog zemljopisnog područja ili iz jedne imovinske skupine. AfD je uključio u politički proces osobe koje ne glasuju ili su apatični, no stranka ne može očekivati velike političke bodove jer se mora suočiti s umjerenim konzervativnim snagama i na federalnoj razini teško će dobiti veliku količinu glasova. Ipak, postoji velika mogućnost da stranka uđe u Bundestag i promijeni tijek njemačke zakonodavne rasprave. Smanjivanje imigracija moglo bi ugroziti dio glasova na koje AfD računa, ali ujedno na stranku mogu utjecati i globalni trendovi. Veliko je povlačenje Europljana od glasovanja za krajnje desne stranke nakon pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama.
Na ovim će se izborima pokazati i tko je i što je zapravo ljevica u Njemačkoj. Radnička klasa je nekad činila osnovni temelj SPD-a, ali taj trend je opao u cijeloj Njemačkoj. Oni koji su se uzdigli u srednji sloj prestali su glasovati za SPD i dali su svoje povjerenje progresivnim strankama poput Zelenih, a jedan dio se prebacio na glasovanje za CDU. Sada SPD mora razmisliti želi li naglašavati progresivne vrijednosti kako bi zadobila povjerenje socijal-liberala ili nastaviti djelovati kao sveopća stranka lijevog centra pri čemu može gubiti dio svoje baze. Na tim glasovima mogao bi profitirati FDP, koji je 2013. po prvi puta u šezdeset godina dobio premalo glasova za ulazak u Bundestag.
Taj šok za liberale je bio velik, ali stranka ima novo vodstvo. Stara stranačka elita napustila je svoje pozicije i predala uzde novoj mladoj i fotogeničnoj zvijezdi njemačke politike Christianu Lindneru. Na ispitivanjima javnog mnijenja, Lindner i njegova stranka ostvaruju više od devet posto glasova i gotovo siguran povratak u Bundestag. U tom slučaju će FDP ponovno ostvariti svoju glavnu ulogu međustranačke politike – odlučivati o tome tko će biti novi kancelar. Naime, FDP je većinom bio manji partner u vladajućim koalicijama, pomažući svojim glasovima demokršćanskog ili socijaldemokratskog kancelara. Ove godine će upravo FDP možda biti ključna pomoć Angeli Merkel da ostvari svoj četvrti mandat na čelu njemačke savezne vlade.
Zašto kažemo Angela Merkel , a ne novi čelnik SPD-a Marin Schulz? Unatoč volatilnoj potpori njezinoj stranci, Merkelova je i dalje vrlo popularna političarka. Njezina popularnost također pada (u srpnju, nakon nasilnih prosvjeda u Hamburgu i islamističkog napada potpora kancelarki je pala sa 69 na 59 posto), ali je i dalje najpopularniji vođa zapadnog svijeta i daleko ispred svog glavnoga protukandidata Schulza koji jedva prelazi 30 posto potpore.
Nijemci ipak zamjeraju Merkel što se nije suočila s gorućim pitanjima, što nije deportirala imigrante kojima je odbijen azil, te se propituje ima li sklonosti islamistima. Merkel sigurno priželjkuje dobar izborni rezultat FDP-a i Zelenih jer nastoji s njima ostvariti novu vladu. Postoji, naravno, mogućnost da SPD iskoristi manje stranke i oformi takvu koaliciju koja bi zbrisala CDU s vlasti čak i ako demokršćani dobiju pojedinačno najviše glasova. Takva mogućnost, ipak, nije na vidiku.
Merkeličin savez s FDP-om je najizglednija opcija, ali tu se njemačka kancelarka mora pripremiti na teške pregovore. FDP je svjestan svoje snage – i cijene. Protržišna stranka se još uvijek sjeća neuspjeha u nametanju plana o smanjivanju poreza 2013. kada je i pala na izbornom ispitu. FDP također ne želi riskirati više nego je potrebno unutar sukoba u eurozoni, što proturječi kancelarkinoj potpori za održavanje jedinstvenog eurotržišta.
Ako je suditi prema najavama, moglo bi doći i do povezivanja CDU-a i stranke Zeleni, što bi bio prvi takav slučaj na nacionalnoj razini. U tom slučaju bi Zeleni izgubili dio potpore među svojim lijevim biračima, ali bi se nastavila suradnja na najvišim razinama dvije stranke koje zajedno vode neke od najjačih njemačkih saveznih zemalja, kao što je Baden-Württemberg.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
